Bećirović bi u ime svih: Samo centralizirana građanska BiH može u Europu

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se u srijedu Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

Na početku obraćanja zahvalio se na usvojenoj Rezoluciji u siječnju ove godine, kojom je iskazana jasna potpora suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Podsjetio je zastupnike kako je Bosna i Hercegovina članica Vijeća Europe od 24. travnja 2002. godine, te rekao kako Bosna i Hercegovina svoju budućnost veže uz europski sustav zaštite ljudskih prava i demokratskog upravljanja.

"Milenijska povijest države Bosne i Hercegovine"

Govoreći o izazovima Bećirović je rekao kako svjedočimo dekadenciji civilizacijskih normi i vrijednosti, agresijama, ratovima, migracijskim pritiscima, trgovinskim ratovima, klimatskim promjenama, energetskoj nesigurnosti, kao i nepredvidivim posljedicama nove tehnološke revolucije koja, između ostalog, donosi neregulirani razvoj umjetne inteligencije.

"Globalne promjene uvelike se reflektiraju i na Bosnu i Hercegovinu, državu koja ima milenijsku povijest", rekao je i podsjetio kako je na "Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. izvršena je brutalna agresija. Tijekom agresije počinjeni su teški zločini protiv čovječnosti i drugi ratni zločini, kao i genocid nad Bošnjacima. To je jedini genocid u Europi nakon Drugog svjetskog rata."

"Opasne velikodržavne politike prisutne i danas u Bosni i Hercegovini i regiji. Protagonisti velikodržavnih politika promijenili su taktiku, ali cilj je ostao isti. Trenutačno ga pokušavaju ostvariti političkim i diplomatskim sredstvima kako bi u miru realizirali svoje ratne ciljeve", rekao je Bećirović i zaključio kako je to suštinski uzrok svih problema u Bosni i Hercegovini.

Podrivanje preko "jedne lobističke kuće"

"Nažalost, Ustav BiH još nije evoluirao prema demokratskim standardima, a Europska konvencija nije dosljedno provedena", napomenuo je.

"Napad na Daytonski mirovni sporazum pokrenuli su čelnici entiteta Republika Srpska, pokušavajući uništiti suverenitet države Bosne i Hercegovine i zabraniti rad državnog pravosuđa i sigurnosnih agencija. Odgovornim djelovanjem Ustavnog suda BiH, visokog predstavnika i prodemokratskih snaga u državi spriječen je najgori scenarij", rekao je Bećirović i dodao kako je politika podrivanja Bosne i Hercegovine i Daytonskog mirovnog sporazuma nastavljena je u 2026. godini jer su čelnici RS "s jednom lobističkom kućom sklopili ugovor kojim je izričito dogovoreno lobiranje za razbijanje međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine".

Građanska ili nikakva

"Bosna i Hercegovina, ne negirajući kolektivna prava i kolektivne identitete, treba postati građanska država. To ne znači bilo čiju hegemoniju, već omogućavanje građanima, bez obzira na njihovu pripadnost određenom kolektivu, uživati temeljna ljudska prava i slobode" rekao je Bećirović zastupnicima.

"Sve dok Bosna i Hercegovina ne postane građanska država, mi suštinski ne možemo biti uređena europska država", dodao je.

Prema njemu, BiH mora ukinuti sustavnu diskriminaciju, što je utvrđeno i u presudama Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga.

"U svim tim presudama utvrđeno je postojanje diskriminacije temeljene na etničkoj pripadnosti ili mjestu prebivališta. Državi Bosni i Hercegovini naloženo je izvršiti potrebne izmjene ustava iz kojeg svi elementi diskriminacije moraju biti uklonjeni", podsjetio je.

Bećirović je rekao kako smatra kako je nedostatak istinske demokracije u potpunoj suprotnosti s temeljnim ciljevima Vijeća Europe.

"Zato je zadatak 'bosanskohercegovačkih progresivnih snaga' izboriti se za društvo u kojem su svi građani jednaki pred zakonom" rekao je.

Cilj je liberalna demokracija

"Naš cilj je liberalna demokracija u kojoj neće biti nejednakosti", rekao Denis Bećirović zastupnicima Parlamentarne skupštine vijeće Europe navodeći kako Europske vrijednosti ne smiju biti predmet političkog kompromisa.

Podsjetio je na Rezoluciju "Ustavna reforma u Bosni i Hercegovini" koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 2006. godine.

"U toj rezoluciji traženo je da mehanizam etničke zastupljenosti bude zamijenjen zastupljenošću po građanskom načelu, kao i pronalazak učinkovitih i racionalnih procedura za donošenje političkih odluka. Traženo je i preispitivanje teritorijalne organizacije države i njezine podjele na entitete, kantone i općine te preraspodjela nadležnosti između države i nižih razina vlasti radi povećanja učinkovitosti i održivosti", podsjetio je i rekao kako su ti stavovi i danas jednako aktualni.

Bećirović se požalio na "zabrinjavajuće prijedloge kojima se zagovara dodatna etnička teritorijalizacija Bosne i Hercegovine" i rekao kako je takav koncept suprotan načelu univerzalnog građanstva, zabrani diskriminacije i ideji integrativne demokracije.

"Takav koncept formalno nudi zaštitu kolektiviteta, ali faktički ograničava slobodu izbora, političku mobilnost i jednaku vrijednost glasa", rekao je.

"Načelo integracije"

"Našoj državi potrebna je transformacija postojećeg modela prema inkluzivnoj, funkcionalnoj i građanski utemeljenoj demokraciji" rekao je Bećirović i dodao kako "zaštita kolektivnih identiteta može postojati, ali ne po cijenu kršenja individualnih prava".

Sugerirao je kako reforme u Bosni i Hercegovini trebaju biti vođene načelom integracije.

"U Bosni i Hercegovini trebamo provesti ustavnu i izbornu reformu, dosljedno primjenjivati vladavinu prava, osigurati funkcionalnost institucija, zaštititi ljudska prava i izgraditi demokratsku kulturu", rekao je i zaključio kako je budućnost Bosne i Hercegovine "u sveobuhvatnoj demokratskoj reformi koja će osigurati da osnovni politički subjekt bude pojedinac kao slobodan građanin".