Alija Izetbegović: Nekad pisma o prodaji Srebrenice, danas četiri tv-serije

Aktivisti Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije (SDA) danas su, obilježavajući godišnjicu rođenja prvog predsjednika RBiH i osnivača stranke Alije Izetbegovića, upriličili Akademiju "Sjećanje na Aliju Izetbegovića“ u amfiteatru Memorijala Kovači.

Prisutnima se obratio predsjednik SDA Bakir Izetbegović koji se pokazujući fotografije prisjetio osoba koje su pomagali BiH za vrijeme Alije Izetbegovića, potpisivanja Wasingtonskog i Deytonskog sporazuma...    

''Da nije bilo 200.000 hrabrih mladića koji su branili državu i vjerovali Aliji ne bi bilo Bosne i Hercegovine'', izjavio je Izetbegović dodajući da Alija Izetbegović poslije Srebrenice nije ostao više isti čovjek. 

Haris Silajdžić - stariji brat

Aliju su, kaže, mnogi ljudi poštovali i s uvažavanjem slušali jer je ''govorio onako kako bi dedo pričao svojoj djeci''.

Govoreći o najbližim Alijinim ljudima, Bakir Izetbegović je izrazio žaljenje što Haris Silajdžić nije ostao u SDA, navodeći da mu je u politici bi kao ''stariji brat''.

Naglasio je da je Alija Izetbegović napustio Predsjedništvo na pola mandata.

''Zatim sam ga 2001. i 2002. godine natjerao da napiše knjigu 'Moj bijeg u slobodu'. U toj knjizi je skupio sve što pogotovo mladi trebaju znati'', ukazao je Izetbegović.

Alija Izetbegović je umro 19. listopada 2003. godine, a Bakir Izetbegović ističe kako je bio veoma dobar otac, izuzetno strpljiv i inteligentan, stabilnog mentalnog sklopa, ogromnih interesiranja....

''Sve u svemu - lider, čovjek koji je bio pripremljen od Boga za ono što će nas snaći 1991-92. godine. Mislim da je kao mislilac i filozof još uvijek živ, što se vidi po reakcijama njegovih prijatelja, ali i neprijatelja. Prijatelji u ovom momentu snimaju četiri serije o njegovom životu'', rekao je Bakir Izetbegović.

No, kad je u pitanju Srebrenica, postoje i oni koji su Aliju Izetbegovića optuživali za prodaju tog grada.

Među njima je i Sefer Halilović koji je 2003. godine u otvorenom pismu napisao kako je Alija ''izdao i prodao Srebrenicu''.

Kukavičje jaje

Halilović je naime reagirao na otvoreno pismo Izetbegovića od 28. lipnja 2003. godine u kojem je Izetbegović reagirao na tvrdnje Slobodana Miloševića koji je pred Haaškim tribunalom izjavio da mu je on, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, 1993. godine nudio zamjenu Srebrenice za Vogošću. Izetbegović je u javnom pismu tvrdio da je Milošević izjavu izvukao iz svjedočenja Sefera Halilovića u Haagu.

Negirajući da je u Haagu davao iskaze o bilo kojem drugom predmetu osim o zločinima u Grabovici, za koje je optužen u Haaškom tribunalu po zapovjednoj odgovornosti, Sefer Halilović u pismu kaže Izetbegoviću:

''Dobro si me zadeverao sa ovim podmetanjem kukavičjeg jajeta u Haagu, pa ti nisam stigao ranije odgovoriti. Odlučio sam reagirati, jer tvoje pismo sadrži nekoliko konstatacija vezanih za moje ime i u cjelini sugerira morbidnu laž da sam ja odgovoran za tragediju koja se u Srebrenici dogodila 1995. godine, iako sam ja tvojom odlukom udaljen iz Armije 26. listopada 1993. godine nakon višednevnih maltretiranja i iživljavanja od strane službi državne i vojne sigurnosti'', piše Halilović koji u pismu spominje i ''tajne sporazume'', koje je Izetbegović potpisivao.

''Ako si zbog godina ili starosti zaboravio, podsjećam te da si 16. rujna 1993. godine s Momčilom Krajišnikom tajno potpisao Zajedničku deklaraciju o podjeli BiH na tri etničke republike, koja u stavu pet kaže 'da oformimo radnu grupu za posebna pitanja koja se odnose na teritorijalno razgraničenje između dviju republika u budućoj uniji BiH, uključujući istočnu Bosnu', a dva dana prije toga s Tuđmanom si potpisao Deklaraciju o bošnjačko-hrvatskom razgraničenju. I u jednom i u drugom tajno potpisanom dokumentu stoji da se Republika Srpska i HR Herceg Bosna, nakon dvije godine, mogu referendumom izjasniti žele li ostati u uniji BiH ili se priključiti Srbiji i Hrvatskoj'', navodi Halilović u svom pismu i podsjeća Izetbegovića da mu može poslati ova dva dokumenta koja je potpisao.

Odgovoriti djeci Srebrenice

Podsjetio je Izetbegovića i na održavanje bošnjačkog Sabora u Sarajevu, rujna 1993. godine ''gdje je trebalo proglasiti bosansku republiku - bošnjačku nacionalnu državu bez Srebrenice''.

Halilović kaže da je Izetbegović i tada devetočlanoj delegaciji Srebreničana nudio zamjenu Srebrenice za Vogošću, pozivajući se na svjedočenje Hakije Meholjića koji je potvrdio da je delegacija odbila ovu Izetbegovićevu ponudu. Osim Hakije Meholjića, Amerikanac David Rodhe je u svojoj knjizi pisao o tome kako si 'neutralizirao obranu Srebrenice' izvlačenjem Nasera Orića iz ovog grada'', napisao je, između ostalog, Halilović Aliji Izetbegoviću.

Halilović ističe da je pod njegovim zapovjedništvom Armija BiH oslobodila Srebrenicu 1992, a 1993. godine ju obranila, nakon čega su došli ''plavi šljemovi''.

''I umjesto da se u periodu od '93. do '95. iskoristi da se u Srebrenicu i Žepu dovedu novi ljudi i prebace veće količine naoružanja, nego što su to tvoji lojalni, debeli generali uradili, sve si, zajedno s njima, uradio da taj prostor zaboraviš kako bi odgovornost bila prebačena na međunarodnu zajednicu, a da vi ne biste bili odgovorni'', napisao je Halilović u pismu u kojem je odbacio optužbe da je razoružao Srebrenicu.

''Djeci Srebrenice ćeš morati odgovoriti zašto si odbio moj prijedlog o formiranju 8. istočnobosanskog korpusa, zašto si nakon mog udaljavanja iz ARBiH polovinu vojnika u 28. diviziji proglasio viškom, zašto si za dvije godine dostavio manje oružja, nego što sam ja za dva mjeseca u vrijem ofanzive na Srebrenicu 1993. godine'', napisao je tada Halilović u pismu Aliji Izetbegoviću.

O prodaji Srebrenice govori se i u knjizi Florence Hartman ''Krv realpolitike: Afera Srebrenica'' u kojoj se navodi kako je ta enklava žrtvovana kako bi međunarodna zajednica reagirala napadom na Srbiju te da je Izetbegović prepustio Srebrenicu na milost i nemilost.