Inzko tvrdi: BiH ugrožena zbog Srba i Izbornog zakona
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko upozorio je u četvrtak Vijeće sigurnosti UN-a kako su stabilnost i funkcionalnost BiH ugroženi separatističkom politikom bh Srba, ali i opstrukcijama i blokadama zbog prijepora oko izmjena izbornog zakona.
''Sve dobro poznate probleme BiH pandemija koronavirusa dodatno je pogoršala'', istaknuo je Inzko u izvješću o stanju u BiH čije je dijelove objavila agencija Hina.
Podjele
Inzko je naveo kako je tijekom proteklih pola godine pandemija potvrdila da neki političari u zemlji uporno slijede svoje ciljeve podjela, čak i ako je to na štetu zajedničke borbe za živote i zdravlje ljudi. Uz to se u pandemiji dokazalo kako je BiH u ogromnoj mjeri ovisna o međunarodnoj financijskoj potpori bez koje ne može preživjeti.
Nacionalističke političke elite, istaknuo je Inzko, i u ovoj su krizi pokazale kako ne žele ili nisu u stanju rješavati stvarne probleme građana, a kao primjer za to naveo je nefunkcioniranje odnosno blokade s kojima je suočena Federacija BiH.
Inzko je na stajalištu da opasnosti što ih proizvodi promoviranje separatističke politike u Republici Srpskoj nisu nestale, a u međuvremenu su se pojačale napetosti zbog upornih zahtjeva HDZ BiH za izmjenama izbornog zakona kojima se protivi bošnjačka strana, odnosno Stranka demokratske akcije (SDA).
"Nakon desetljeća pozitivne reintegracije zemlje dinamika se promijenila, a centrifugalne političke snage pokušavaju unazaditi reforme i napredak", naveo je Inzko.
Izborni zakon
Podsjetio je kako državna razina vlasti odavno ne funkcionira kako bi trebalo zbog zloporaba mehanizama koji omogućavaju blokiranje rada i donošenja odluka u ključnim tijelima, a sada se to preslikalo i na Federaciju BiH, koja još nije dobila novu vladu iako su izbori provedeni prije dvije godine.
''HDZ BiH dogovor o toj vladi uvjetuje izmjenama izbornog zakona, a SDA odbija popustiti pod tim pritiskom'', naveo je Inzko te je Vijeću BiH problem oko izmjena izbornog zakona BiH opisao kao sukob između dva koncepta "legitimnog predstavljanja", odnosno etničkog modela i onog koji bi, uz prava pripadnika konstitutivnih naroda, jamčio i ona pripadnika etničkih manjina te osoba koje se ne izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti.
Promjene izbornog sustava, kako sugerira Inzko, morale bi obuhvatiti ne samo provedbu jedne presude Ustavnog suda BiH, na čemu inzistira HDZ BiH, nego i svih presuda Europskog suda za ljudska prava koje su utvrdile diskriminacije unutar izbornog sustava.
Austrijski je diplomat ocijenio kako će to biti teško pomiriti dodajući kako je poseban problem izostanak konstruktivnog dijaloga kojim bi se razlike otklonile. Posebice žali jer je prilika za to propuštena nakon što su lideri HDZ BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović u lipnju postigli dogovor o izbornim pravilima za Mostar, no pozitivna atmosfera koja je tada stvorena vrlo brzo je nestala, a sukobi su se zaoštrili.
Prijetnje secesijom
"Posebice me brinu odnosi između političkih lidera u BiH koji su sve više antagonistički i neproduktivni. Uz ostalo postoje kontinuirane prijetnje secesijom, blokade na državnoj i federalnoj razini te previše nefleksibilnosti na određenim pozicijama", naveo je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
Upozorio je i na činjenicu da neki politički lideri u zemlji "vješto manipuliraju" razlikama u međunarodnoj zajednici ne bi li lakše ostvarili svoje ciljeve, a kao primjer naveo je pritiske da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR) te eliminira troje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, na čemu posebice inzistira član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a u tome ima i potporu HDZ BiH.
Inzkovo je stajalište kako to nipošto ne bi trebalo dopustiti jer su ove institucije kako su sada ustrojene, a posebice Ustavni sud jedina stvarna brana potezima koji bi mogli ugroziti mir i stabilnost BiH odnosno njen ustavni poredak.
Nesavršeni mir
Inzko je u 58. izvještaju istaknuo potpisani sporazum koji je omogućio održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
On je podsjetio da se ove godine obilježava 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, za koji je naveo da je donio "nesavršeni mir" u BiH, ali je zaustavio krvoproliće.
Inzko je rekao da u BiH postoje brojne provedene reforme, te ukazao na nacionalističku retoriku i politiku podjela.
"Političkim čelnicima u BiH, koji jednoglasno nastavljaju javno izražavati podršku članstvu zemlje u EU, ova bi procjena trebala poslužiti kao poziv na akciju da ostave po strani svoje razlike i donesu reforme potrebne za napredovanje", naglašava se u izvještaju.
Incko je rekao da još nisu omogućena prava predstavnicima ostalih, te da 25 godina nakon Dejtona neki političari još odbijaju osnovne europske vrijednosti.
U izvještaju je navedeno i da je 74 posto građana nezadovoljno zbog situacije u pravosuđu.
"Ljudi ne odlaze samo zbog ekonomske situacije, već i zbog izostanka vladavine prava", dodao je Inzko.
Visoki predstavnik upozorio je i na činjenicu da Dodikove izjave kojima status RS povezuje s Kosovom imaju potporu u državnom vrhu Srbije, pri čemu je izrijekom prozvao sadašnjeg srbijanskog ministra unutarnjih poslova Aleksandra Vulina, objavila je Hina.
Inzko je ponovio, kako je rekao, apel Dodiku da promijeni naziv Studentskog doma na Palama i ukloni počasnu tablu.
"Ako to ne uradi do narednog sastanka Vijeća sigurnosti u svibnju trebao bi se suočiti sa zabranom putovanja u sve zemlje EU, a zatim i u sve države članice UN", rekao je Inzko, javila je Srna.
