Zvizdić: BiH treba podnijeti aplikaciju za članstvo u EU što je prije moguće

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić kazao je danas da je zagovornik predaje aplikacije za članstvo u Europskoj uniji, iznoseći mišljenje da bi BiH to trebala uraditi što je prije moguće.

Ovakav stav iznio je danas pred članovima Zajedničke komisije za europske integracije Parlamentarne skupštine BiH.

Postojali su različiti pristupi predaje aplikacije, dodao je Zvizdić, te podsjetio da su neke zemlje regije odmah nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) predale aplikaciju bez ikakvih uvjeta.

''Treba razbiti kolokvijalnu famu koju možemo čuti u javnom diskursu, a to je da će EU odmah odgovoriti na bh. aplikaciju. Hrvatska je primjera radi čekala odgovor 14 mjeseci, a neke zemlje čekale su po dvije i pol godine'', pojašnjava Zvizdić.

Istaknuo je da se samo očekuje od EU brzi odgovor na bh. aplikaciju kako bi BiH dobila upitnik, budući da će popunjavanje upitnika trajati od šest mjeseci do godinu dana.

Zemlje regije dobivale su različiti broj pitanja - od 2.500 do 4.300 pitanja, a zbog kompleksnosti ustroja BiH, Zvizdić smatra da će BiH dobiti između 3.000 i 5.000 pitanja, dok će oko 25.000 stranica biti potrebno prevesti na engleski jezik što se treba završiti u roku od četiri ili pet mjeseci.

Poslije se to šalje Europskoj komisiji koja te odgovore obrađuje, a Zvizdić posebno naglašava da je svaka zemlje dobila još dodatnih između 300 i 700 pitanja.

''To je vrlo kompleksan postupak i proces koji nas očekuje. Zato mislim da treba što prije predati aplikaciju koja će biti utemeljena na realnim faktima koje možemo u ovom trenutku realizirati'', stav je Zvizdića.

Osvrnuo se i na obavezu koja je pred BiH, a tiče se prilagodbe SSP-a, kazavši da ta prilagodba ne bi bila nikakav problem da je BiH na kvalitetan način svojevremeno ispregovarala svoju poziciju u vrijeme CEFTA-e.

Međutim, u vrijeme takve pregovaračke pozicije CEFTA-e postojale su određene kvote za poljoprivredne i druge proizvode koje su važne za BiH u kojima je sada 80 puta veća kvota za BiH nego je ta kvota za Srbiju koja je mnogo naprednija u oblasti poljoprivrede u odnosu na BiH.

''Problem koji danas imamo ima izvorište iz vremena lošeg pregovaračkog odnosa BiH unutar CEFTA-e kada je dozvoljeno da se u BiH uvozi bez ikakvih kriterija i to posebno one grupe proizvoda na koje smo najosjetljiviji'', smatra predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Kod prilagodbe SSP-a Zvizdić identificira dvije stvari. Jedna je ona oko koje nema pregovora sa EU čega svi moraju biti svjesni jer niti jedna zemlja koja je pristupala Uniji nije pregovala s EU o takvoj vrsti prilagodbe SSP-a, radi se o sistemu "uzmi ili ostavi", ukoliko neka zemlja želi u EU mora prihvatiti kriterije.

Kao drugu naveo je one dijelove o kojima se pregovara kao što su trgovinske povlastice, fondovi te povećanje kvota na poljoprivredne proizvode, zbog čega je za pregovore potrebno vrijeme.

Podsjetio je Zvizdić i da se danas održava drugi tehnički sastanak u Bruxellesu o ovim pitanjima te je najavio da bi bh. pregovarački tim trebao dostaviti informacije o zaključcima i daljnjoj dinamici dogovora.

Istaknuo je da je rok za formiranje sedam pododbora i Komisije za reformu javne uprave kraj siječnja, te je izrazio očekivanje da će svi razumjeti značaj takvih tijela bez kojih BiH neće moći ozbiljno odgovoriti realizaciji SSP-a.

''U ovom trenutku to je jedan od ključnih kriterija na bazi kojih se analizira i procjenjuje sposobnost BiH i same aplikacije za članstvo. Svakih 15 dana imat ćemo sastanak sa širokim spektrom različitih tema. Ukoliko ne budemo spremni da sami kreiramo materijale za taj sastanak onda ne možemo govoriti ni o kakvoj aplikaciji'', naglašava Zvizdić.

Stoga je, zaključio je, ključno formiranje tijela koja će biti institucionalno i personalno etablirana, sastavljena od predstavnika svih nivoa vlasti i u skladu sa ustavnim nadležnostima, budući da će angažman unutar ovih osam tijela podići sposobnost BiH za realizaciju SSP-a na viši nivo.