Žužul: Operacija je krenula jer bi Bihać bio gori od Srebrenice, a pad Bihaća značio bi kraj rata

Na panelu u povodu 30. obljetnice potpisivanja Splitske deklaracije bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske i član hrvatskog pregovaračkog tima u Daytonu Miomir Žužul iznio je dosad nepoznate detalje o političko-diplomatskoj pozadini odluke o pokretanju operacije u BiH u ljeto 1995. godine, te ulozi međunarodne zajednice u tom trenutku.

Govoreći o tadašnjoj situaciji, Žužul je naglasio da je tijekom 1994. postalo jasno kako međunarodna zajednica neće riješiti problem rata u BiH, što je potaknulo hrvatski državni vrh na donošenje odluka o samostalnom djelovanju, uključujući angažman američkih stručnjaka za vojna, pravna i diplomatska pitanja.

U vrijeme nakon pada Srebrenice, Žužul je, po nalogu predsjednika Franje Tuđmana, otišao u London obavijestiti predstavnike SAD-a i Njemačke da Hrvatska kreće u vojnu operaciju. Kako je naveo, Tuđman je poručio: “Ne tražite odobrenje, obavijestite ih da krećemo.” Slijedili su sastanci sa State Departmentom, ministrom vanjskih poslova Njemačke Klausom Kinkelom.

U razgovoru s Kinkelom, koji je održan u automobilu na aerodromu Heathrow, njemački ministar dao je do znanja da Njemačka može pružiti ograničenu zaštitu Hrvatskoj tijekom operacije, pod uvjetom da se djeluje brzo i efikasno. Amerikanci, prema riječima Žužula, tada nisu dali izričito “zeleno svjetlo”, ali su rekli: “Idite – and take care.”

Žužul je istaknuo da su analize pokazivale kako bi pad Bihaća bio fatalan, ne samo vojno, nego i politički, jer bi značio kraj rata i poraz. Istaknuo je kako je cijela komunikacija s Amerikancima bila otežana jer je tada Richard Holbrooke bio na bračnom putovanju, što je, prema njegovim riječima, spriječilo moguće pritiske iz Washingtona.

U Splitu je potom, uz prisustvo hrvatskih, njemačkih i američkih dužnosnika, potpisana deklaracija koju Žužul smatra ključnom za nastavak vojnih operacija i kasniji završetak rata.

Govoreći o kasnijim godinama, osvrnuo se i na prvostupansjku presudu generalu Anti Gotovini, koju je nazvao nepoštenom. Kazao je kako je sudjelovao u pokušajima rušenja koncepta “udruženog zločinačkog pothvata”, i kako su u tom kontekstu posjetili Tursku. Tadašnji turski ministar, koji je bio i svjedok Splitske deklaracije, poručio im je: “Gotovina je heroj, a ne zločinac. On je spasio Bosnu i Hercegovinu od pada.”

Zaključno, Žužul je pozvao sve da provjere iznesene činjenice i dodao kako mnogo ključnih događaja iz tog razdoblja nikada nije zapisano, ali su ih protagonisti dobro zapamtili.