Zovko o Starom mostu: To je spomenik svih naroda

Potpredsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) i članica Odbora za kulturu i obrazovanje u Europskom parlamentu Željana Zovko organizirala je u petak u Splitu panel raspravu pod nazivom "Dokazivanje univerzalne vrijednosti za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine" u suradnji s Odsjekom za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu.

Ususret godišnjici obnove Starog mosta čija je rekonstrukcija otvorila i višeslojnu bogatu i arheološku i povijesnu sliku Mostara i zaleđa, ovaj događaj je bio prilika da se podsjeti na trenutke u kojima su ugledni stručnjaci i arheolozi svojim profesionalnim pristupom i suradnjom s UNESCO-om pomogli da ovaj obnovljeni spomenik kasnije dobije podlogu kao prvi spomenik BiH za upis na Listu svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Europske pučke stranke.

Pročitajte još

Zovko: Ukoliko je simbol pomirenja, Stari most će ostati na listi UNESCO-a

Zovko je u svom uvodnom izlaganju istaknula značaj povijesnih spomenika za njegovanje i promicanje kulturne baštine osvrnuvši se pritom na Stari most u Mostaru, ističući da se radi o spomeniku svih naroda koji kao takav ima svoju univerzalnu vrijednost.

Zastupnica Zovko je, kako se navodi u priopćenju, na događaju okupila stručne sugovornike koji su govorili o povijesnom procesu upisa na Listu svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a s različitih aspekata te važnosti zaštite obrambenih sustava kao nezaobilaznih spomenika kulture, uključujući prof. dr. sc. Josipa Belamarića koji je govorio o upisima na listu UNESCO-a, prof. dr. sc. Željka Pekovića koji je govorio o arhitektonskim značajkama Starog mosta kroz povijesnu slojevitost, prof. dr. sc. Radoslava Bužančića o važnosti utvrda istočne obale Jadrana kao jedinstvenoj renesansnoj ostavštini s vojne, umjetničke i spomeničke perspektive te dr. sc. Zvonka Martića o dijeljenoj baštini u multietničkom društvu.

Sugovornici su na okruglom stolu razmijenili mišljenja o zajedničkom kontekstu istočno jadranskih spomenika kulture upisanih na UNECSO-vu listu svjetske baštine, nastalih u osvit rađanja renesansne Europe.

Tu se u prvom redu, uz Mostar, radi o Kotoru, Dubrovniku, Trogiru, Šibeniku i Zadru, čija arhitektonska rješenja su djelo iznimno zahtjevnih intelektualnih dometa, koja potičući znanstveni napredak, razvitak civilnih djelatnosti te utjecaj na umjetnička djela spadaju u sam vrh civilizacijskog napretka, stoji u priopćenju.