Sve veći broj intervencija Gorskih službi spašavanja u Bosni i Hercegovini vezan je uz strane turiste koji slijede rutu Via Dinarica, a pritom nemaju realnu predstavu o planinama koje prelaze, upozoravaju iz Gorske službe spašavanja Prenj.
Iako se na društvenim mrežama ruta prikazuje kao atraktivna "balkanska avantura kroz divljinu", stvarnost na terenu znatno je složenija i opasnija.
Strani planinari često hodaju sami jer dolaze iz zemalja u kojima su staze savršeno markirane, opasnosti minimalne, mobilni signal stabilan, a infrastruktura jaka.
U Bosni i Hercegovini situacija je drukčija: staze znaju biti izbrisane nevremenom ili obrasle, markacija nije uvijek ujednačena, teren je divlji, tehnički težak i fizički zahtjevan, a vremenske promjene nagle i ekstremne. Turisti se često oslanjaju na aplikacije poput Googlea, Komoota, MapsMea ili GPX zapisa koje nisu izrađivali lokalni vodiči.
Mnogi ne poduzimaju odgovarajuće sigurnosne mjere jer u svojim državama nemaju iskustva s divljim životinjama, minama, slabo održavanim stazama niti udaljenim područjima bez signala.
Zbog toga nerijetko kreću bez dodatne vode i termo opreme, ne provjeravaju vremensku prognozu, nose minimalnu opremu, ne ostavljaju plan kretanja, hodaju po najvećim vrućinama ili u sumrak te prelaze kilometre makadamskih puteva vjerujući da se radi o laganom terenu.
Poseban problem predstavlja činjenica da velik dio Via Dinarica rute u Bosni i Hercegovini prolazi blizu ili kroz potencijalno minski sumnjiva područja.
Na kartama koje koriste minska polja nisu označena, ali spasioci iz GSS-a Prenj upozoravaju da odstupanje i od samo stotinjak metara izvan staze može biti pogubno, da zimi mine nisu vidljive, ali nisu ništa manje opasne, te da erozija tla može pomaknuti eksplozivne naprave. U takvim uvjetima lokalni savjeti važniji su od bilo koje aplikacije.
Sloboda kretanja dodatno zavarava turiste jer u Bosni i Hercegovini nema dozvola za ulazak u planinska područja, nema naplatnih ulaza, a planine su otvorene i divlje. Upravo takva sloboda često ih uvodi u probleme jer nemaju osjećaj da ulaze u stvarno zahtjevan planinski teren.
Na stranim platformama Bosna i Hercegovina se predstavlja kao jedna od vodećih europskih trekking destinacija, s tisućama kilometara netaknute prirode i najboljom balkanskom avanturom.
Pritom se rijetko spominju minska polja, kanjoni bez signala, tehnički zahtjevne dionice, ekstremne vremenske promjene te izolacija i udaljenost od naselja, što dodatno povećava rizike.
Iz Gorske službe spašavanja Prenj poručuju da je Bosna i Hercegovina iznimno lijepa, ali nije bezopasna. Stranim planinarima prije polaska savjetuje se da se informiraju kod lokalnih vodiča, planinarskih društava i GSS-a, provjere vremensku prognozu, koriste lokalne GPX zapise, ne odstupaju od markiranih staza, ne hodaju sami u tehnički zahtjevnim zonama te da poštuju planinu i njezine rizike.
