Zaštita okoliša kroz angažman građana: Otvaranje prvog Aarhus centra u BiH

"Garantiranje prava na uključenost u pitanja okoliša može ojačati demokratiju i zaštitu okoliša", jednostavna je ideja vodilja Aarhuske konvencije koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2008. godine. Sa današnjim otvaranjem prvog Aarhus centra u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, poduzimamo posljednji korak ka ostvarivanju ove ideje u stvarnosti. Kako je objasnio veleposlanik Fletcher M. Burton, šef Misije OSCE-a u BiH, to je najskoriji izraz partnerstva u okviru kojeg je 'Misija aktivno podržavala i predstavnike vlasti i nevladine organizacije u primjeni Konvencije'.

Osnivanje centra je rezultat obimne suradnje između Misije OSCE-a u BiH i Grada Sarajeva, koji su financirali Centar i nevladine organizacije Centar za menadžment, razvoj i planiranje koja će djelovati kao implementirajući partner. Lociran na Grbavici, u ulici Kemala Kapetanovića 17, Centar će, uz podršku grupe posvećenih volontera, biti otvoren za javnost svakog radnog dana od 10 do 15 sati.

Na koji će način ovaj Centar pomoći u primjeni Konvencije? Snežana Mišić Mihajlović, izvršni direktor Centra za menadžment, razvoj i planiranje, sažeto predstavlja ulogu Aarhus centra. Ona objašnjava da će 'Centar aktivno promovirati Aarhusku konvenciju u široj javnosti i educirati predstavnike specifičnih ciljnih grupa kao što su nevladine organizacije, mediji, lokalne vlasti, odvjetnici, suci'. Ove ciljne grupe bit će podučene pravima koje garantira Aarhuska konvencija, a to su, kako navodi Mihajlovićeva, 'pravo na informacije o okolišu, pravo na učešće u odlučivanju o okolišu, i pravo na pravdu'. Oni će, do kraja tog procesa, saznati kako da 'uživaju ova prava i primjenjuju Konvenciju u različitim procesima koji se tiču okoliša, te na različitim nivoima vlasti'. Pored ovoga, 'Centar će raspolagati knjižnicom i web resursima namijenjenim studentima i istraživačima', te na taj način jačati vezu sa širom javnošću.

Dr. Senad Oprašić, šef Odsjeka za zaštitu okoliša u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, je također optimističan kad govori o potencijalima novog Centra. On je uvjerenja da Centar 'značajno doprinosi stvaranju javne klime transparentnosti u oblasti zaštite okoliša, a samim tim i demokratizaciji uopće, te dobrom upravljanju unutar ove oblasti u BiH'. Kako Oprašić ističe, to je ključni proces s obzirom na to da okoliš postaje sve važnije pitanje u BiH posebno kada se radi o dostizanju standarda EU za pridruživanje.

Dodatni zanimljivi aspekt ovog Centra koji ima potencijal za ostvarenje je mogućnost suradnje sa nekima od 33 centra koja su dosad otvorena uz podršku OSCE-a. Posebne mogućnosti postoje za razvoj dobrih odnosa sa centrima u susjednoj Srbiji i Crnoj Gori. Osnove za te odnose su već postavljene organiziranjem u BiH dva regionalna sastanka Aarhus centara i, kako Oprašić dodaje, putovanjem studijske grupe javnih službenika iz ove oblasti i predstavnika nevladinih organizacija u Vloru, u Albaniji, u cilju upoznavanja načina funkcioniranja tamošnjeg Centra 2009.godine.

Mihajlovićeva naglašava da je iskustvo u širem regionu vrlo ohrabrujuće za ovaj novi Centar s obzirom na to da nam iskustvo drugih zemalja 'pokazuje da su Aarhus centri snažni pokretači aktivnog pristupa raznih društvenih aktera u primjeni Konvencije'. Odličan primjer može se naći u radu Centra u Kragujevcu, u susjednoj Srbiji, koji je, između ostalog, imao ključnu ulogu pri izradi legislative lokalne samouprave.

Obdarena predivnim i prilično očuvanim okolišem, BiH posjeduje dragocjene resurse koji se moraju očuvati za generacije koje dolaze. Otvaranje prvog Aarhus centra u BiH označava jedan veliki korak u ovom pravcu. To je 34-ti takav Centar kojeg je otvorio OSCE uz pomoć Inicijative za okoliš i sigurnost i, kako veleposlanik Burton ističe, 'nadamo se, tek prvi od mnogih u BiH koji se pridružuje mreži Aarhus centara', priopćeno je iz OSCE-a.