Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Zbog Mladića

Bošnjačke organizacije u SAD-u traže sankcije dužnosnicima Srbije i Republike Srpske

Posebno je zatražena procjena odgovornosti Željke Cvijanović, Milorada Dodika, Siniše Karana, Nenada Stevandića, Save Minića i Draška Stanivukovića, kao i članova Vlade Srbije.
14.09.2026. u 17:36
text

Koordinacijsko tijelo Bošnjaka Sjeverne Amerike zatražilo je od američke administracije da razmotri sankcije protiv dužnosnika Srbije i Republike Srpske koji su nazočili sprovodu pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i protiv ekstremističkih organizacija koje su sudjelovale u njegovu veličanju.

Bosniak Coordinating Board of North America, koji okuplja Bosniak American National Association (BANA), Bosniak Educational and Cultural Community of North America (BECCNA), Bosnjaci.net i United Association of Bosnians and Herzegovinians (JABiH), uputio je i zahvalnicu visokim američkim dužnosnicima koji su javno osudili veličanje Mladića.

Posebno su izdvojeni senatorica Jeanne Shaheen, senator Chuck Grassley i kongresnik Keith Self, koji su neposredno prije sprovoda u zajedničkom dvostranačkom priopćenju Mladića nazvali ratnim zločincem i arhitektom genocida u Srebrenici te upozorili vlasti Srbije i Republike Srpske da se suzdrže od njegova veličanja i institucionalnog odavanja počasti.

Traže procjenu mogućih sankcija

Koordinacijsko tijelo ocijenilo je da događaji koji su uslijedili pokazuju kako njihovo upozorenje nije uvaženo.

Prema izvješćima međunarodnih i regionalnih medija te javno dostupnim fotografijama i snimkama, sprovodu Ratka Mladića u Beogradu nazočili su Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske, Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Savo Minić, premijer Republike Srpske, Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke, kao i drugi pojedinci.

Navodi se i da je nazočilo šest ministara u Vladi Srbije, među kojima ministri pravde, obrane, rada, kulture i javnih ulaganja te ministar bez portfelja. Među nazočnima je bio i bivši ministar Aleksandar Vulin.

U priopćenju se također tvrdi da je Vlada Srbije poslala državni zrakoplov po Mladićeve posmrtne ostatke, da su u ceremonijama sudjelovali pripadnici Vojske Srbije te da je prethodno održana vojna komemoracija.

Koordinacijsko tijelo zbog toga je zatražilo da State Department i Ministarstvo financija SAD-a provedu formalnu procjenu mogućnosti uvođenja ciljanih sankcija protiv političkih i državnih dužnosnika Srbije i Republike Srpske za koje smatraju da su sudjelovali u organizaciji, podršci ili javnom veličanju Ratka Mladića.

Posebno je zatražena procjena odgovornosti Željke Cvijanović, Milorada Dodika, Siniše Karana, Nenada Stevandića, Save Minića i Draška Stanivukovića, kao i članova Vlade Srbije.

Spominju i ekstremističke skupine

Odbor je zatražio i razmatranje odgovarajućih mjera prema institucijama Srbije za koje tvrdi da su državne resurse koristile u organizaciji i obilježavanju događaja. Naglašeno je da eventualne mjere trebaju biti usmjerene prema odgovornim dužnosnicima i institucijama, a ne prema građanima Srbije.

Posebnu zabrinutost, navodi se, izaziva nazočnost ultranacionalističkih i ekstremističkih organizacija. Među njima se spominju Srbska akcija, Narodne patrole, veterani Crvenih beretki i ruski Noćni vukovi, kao i pojedinci povezani s krajnje desnim i neonacističkim organizacijama.

Od američkih institucija traži se da aktivnosti tih organizacija i njihovih čelnika razmotre u okviru postojećih sankcijskih, viznih i sigurnosnih mehanizama SAD-a.

Koordinacijsko tijelo navodi da organizacije koje okuplja djeluju u interesu bošnjačko-američke zajednice koja u Sjedinjenim Američkim Državama broji približno 300.000 ljudi, od kojih je velik broj stigao nakon rata, etničkog čišćenja i genocida u Bosni i Hercegovini.

"Za ljude koji su preživjeli genocid, gledati najviše političke i državne dužnosnike kako odaju počast čovjeku pravomoćno osuđenom za genocid nije obična politička ili povijesna rasprava. To ponovno otvara rane koje naši ljudi nose više od tri desetljeća. Mi smo Amerikanci, mi smo njihovi birači i tražimo od svoje države da zaštiti principe pravde, odgovornosti i mira", naveli su predstavnici bošnjačke dijaspore u zajedničkom pismu.

Traže i snažniju podršku OHR-u

Koordinacijsko tijelo zatražilo je od Sjedinjenih Američkih Država i snažnu podršku Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, uključujući razmatranje korištenja bonskih ovlasti kada se utvrdi da ponašanje pojedinih dužnosnika ugrožava provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma.

Navode da bi to moglo uključivati uklanjanje s javne dužnosti ili zabranu kandidature u slučajevima u kojima visoki predstavnik utvrdi da za to postoje odgovarajući pravni i politički uvjeti.

Odbor smatra da se to pitanje ne može odvojiti od separatističkih politika i pokušaja slabljenja institucija Bosne i Hercegovine.

Podsjetili su i na ulogu Sjedinjenih Američkih Država u zaustavljanju rata i postizanju Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine te poručili da očekuju nastavak jasne američke podrške suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.

Koordinacijsko tijelo zaključuje da cilj zahtjeva nije kolektivno kažnjavanje bilo kojeg naroda, nego zaštita mira, međunarodno utvrđenih činjenica o genocidu, prava žrtava i integriteta Daytonskog mirovnog sporazuma.

POVEZANO