Zabrinjavajuće pogoršanje odnosa: Prijetnje sukobima na Zapadnom Balkanu

Šefovi država ili vlada Europske unije (EU) su u četvrtak u ponoć "ponovo istaknuli neopozivu podršku" europskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana i priopćili da su "razmotrili krhku situaciju na Zapadnom Balkanu koju će i dalje pratiti". U priopćenju nakon prvog dana zasjedanja u Bruxellesu, šefovi država ili vlada EU su podvukli da su te krhke prilike na Zapadnom Balkanu razmotrili "u svjetlu unutrašnjih i vanjskih izazova s kojima se suočava ta regija", prenosi agencija Beta.

Oni su "naglasili važnost daljeg napretka na putu reformi, uspostavljanju dobrih susjedskih odnosa i ostvarivanju inicijativa za regionalnu suradnju u koju će svi biti uključeni". Europske vođe su "pozdravile napredak zemalja tog područja i naglasili da EU ostaje privržena i angažirana u svim ravnima u cilju podrške tim zemljama u ostvarivanju reformi i projekata usmjerenih ka Europskoj uniji".

Šefovi država ili vlada su odlučili da na dnevni red zasjedanja stave Zapadni Balkan da bi sagledali kako da mnogo snažnijom političkom i svakom drugom podrškom europskim reformama i putu Zapadnog Balkana ka priključivanju Uniji, zaustave opasno zaoštravanje u dijelom svojoj sudbini prepuštenoj regiji koje prijeti da ugrozi stabilnost u Europi.

To su rekli dužnosnici EU uoči zasjedanja vođa Unije, pošto je zaključeno da je došlo do "krajnje ozbiljnog i veoma zabrinjavajućeg pogoršavanje odnosa i prijetnje sukobima na Zapadnom Balkanu".

Čelnici Njemačke, Austrije i još nekih, posebno regiji susjednih članica EU su zatražili da se sagleda kako zaustaviti pogoršavanje prilika na Zapadnom Balkanu kao "prednjem dvorištu" bitnom za stabilnost cijele Europe. Više vlada država članica EU smatra, međutim, da se samo treba utvrditi do kojeg stupnja reformi ili pregovora o članstvu su došle zemlje kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u Uniji i da se na pridruživanje gleda kao na više "tehnički postupak" pregovora jer ionako nove članice u EU neće biti primljene još za više godina.
Diplomati i analitičari europskih medija i instituta su uglavnom suglasni u ocjeni da je na neki način Zapadni Balkan gurnut u stranu i prepušten "povampirenju opasnih povijesnih i etničkih sukoba iz prošlosti".

Kako je ocijenjeno, u proteklih nekoliko godina EU je bila veoma zaokupljena ekonomsko-financijskom krizom, bitkom protiv terorizma, ogromnim problemima ilegalne imigracije, izlaskom iz članstva Velike Britanije i unutrašnjim teškim raskolima oko dalje budućnosti Unije.

Visoka predstavnica EU Federica Mogherini je prošlog tjedna obišla, kako je rekla "svih šest partnera" na Zapadnom Balkanu i vratila se uz sumnje da će SAD smanjiti zanimanje za tu regiju, također je zabrinuta zbog opasne situacije na tom području i sve većeg uplitanja i nadmetanja moćnih sila izvan Europe na "šahovskom polju regije".

U razmjeni mišljenja među europskim partnerima se odmjeravalo i to je li u završnom dokumentu zasjedanja vođa Unije spomenuti koje to strane sile koriste od EU dijelom zapuštene prilike u regiji i nastoje da prodru sa svojim interesima i uplivom.

Neslužbeno je rečeno da se ipak odustalo od toga da se prst upre na Rusiju, Tursku ili možda još neku vaneuropsku silu, ali mnogim političkim snagama i vladama jako smeta što posebno utjecaj Rusije vidno jača na Zapadnom Balkanu, jer se to stavlja i u okvir sveukupnih strategijskih odnosa EU i Zapada s Moskvom.

Ali ako je priključivanje Zapadnog Balkana EU gurnuto u stranu i više nije prioritet, dugo se govorilo o "zamoru od proširivanja", nužnosti da se Unija preuredi i bude sposobna da u neko dogledno vrijeme uopće ponovo primi u članstvo neku novu zemlju, onda je jasno, kako navode analitičari u EU, da nije dovoljno samo na riječima poticati reforme.

Nije dovoljno samo davati nešto namjenskog novca, dok samo Srbija i Crna Gora vode pregovore o članstvu, ekonomska i socijalna situacija u regiji uopće ne ide na bolje, a time i vjera u spremnost Unije da prihvati nekog novog člana u svom klubu.