Zabrinjava broj maloljetnih kockara u BiH

Samo u prošloj godini su građani Federacije ostavili u kladionicama 1,7 milijardi maraka. Od toga, na najmnogoljudniji kanton u ovom entitetu, Tuzlanski, otpada više od 300 milijuna maraka. Ako se pogledaju prosjeci, svake godine bude oboren novi rekord u prometu kladionica. No, klađenje vrlo često nije tek povremeni vid zabave. Ovisnost o kockanju postaje vodeća ovisnost u našoj zemlji. Ne iznenađuje podatak da u BiH ima 50 tisuća patoloških kockara, ali iznenađuje - i treba da brine - to da naglo raste broj maloljetnika koji su ovisni o ovoj pošasti.

Kada želja za lakom zaradom nadjača razum i kada osoba većinu svog vremena počne provoditi u kladionici, prvi je alarm za moguće stvaranje potencijalne ovisnosti. Dok jedni u kladionice odlaze čisto zbog zabave, drugi na tim mjestima vide izlaz iz stresnih situacija. No, u velikom broju slučajeva to nije izlaz nego potpuni mrak, koji nosi dugove, probleme na poslu, probleme u porodici.

Ozbiljan problem

''To je jedan ozbiljan problem i ljudi koji uđu duboko - imaju suicidalne ideje i mogu učiniti i suicid, kao rezultat nemogućnosti da se nose sa posljedicama kocke'', upozorava Miralem Mešanović, neuropsihijatar na Klinici za psihijatriju UKC-a Tuzla.

Pročitajte još

Kockanje u Mostaru | Obratila mi se za pomoć onog dana kad su je spriječili da skoči s Carinskog mosta

Većina onih koji potraže pomoć jave se kada je ova ovisnost u već poodmakloj fazi. U Klubu liječenih ovisnika o kocki na Klinici za psihijatriju UKC-a Tuzla u posljednje dvije godine pomoć je potražilo tek 20 osoba, što pokazuje koliko naši građani, zapravo, nisu spremni da pomognu, prije svega sebi.

''Teško je izaći iz toga. Nije nemoguće, ali je potreban takvoj osobi multidisciplinarni pristup i pomoć ne samo zdravstvenih radnika nego i šire okoline, porodice, radne sredine, prijatelja - da bi na neki način mu pomogli da izađe iz ovisnosti o kocki'', objašnjava Mešanović.

Mladi i kladionice

U kladionicama širom naše države sve češći posjetitelji su mladi ljudi, adolescenti, koji su za ovu industriju idealan plijen. U tim godinama dolaze radi zabave, no kada ta zabava kroz godine preraste u potrebu, odnosno ovisnost - to postaje društveni problem.

''To su glavne ciljne grupe svih ovih štetnih industrija - i industrije igara na sreću i alkoholne industrije i duhanske industrije. To morate zapamtiti. Njima nije ciljna grupa odrasli nego djeca i mladi'', napominje Amir Hasanović, direktor Udruženja za prevenciju ovisnosti Narko-ne.

Meliha Bijedić, profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu UNTZ, kaže kako su prepoznali štetnost uključivanja mladih i psihosocijalne posljedice koje mladi imaju od ovakvih ponašanja - od socijalnih, preko psiholoških do generalno utjecaja na mentalno zdravlje mladih osoba.

Zakon o igrama na sreću Federacije BiH propisuje da se kladionice ne smiju nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 metara od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, no u praksi je to drugačije. Nadzor nad provedbama ovog zakona vrši Federalno ministarstvo financija i Porezna uprava Federacije BiH. No, veliku ulogu u ovome imaju lokalne samouprave, koje su nadležne za izdavanje upotrebne dozvole prilikom otvaranja ovakvih objekata, ističe Hasanović: ''Itekako veliku imaju odgovornost hoće li nekome izdati tu upotrebnu dozvolu ili ne. Zašto? Zato što je to uvjet da bi priređivač igara na sreću dobio dozvolu za rad''.

70 posto mladih probalo igre na sreću

''Županijskoj upravi za inspekcije poslove znalo se desiti u nekoliko navrata da stignu prijave bazirane na problemima koje imaju kladionice, takve prijave inspektori proslijede Poreznoj upravi Federacije'', izjavila je Fahreta Brašnjić, glasnogovornica u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove TK-a.

Prema prevalencijskom velikom istraživanju u Federaciji BiH, utvrđeno je da je oko 70 posto mladih barem jednom u životu igralo igre na sreću, a od toga je već 8 posto onih koji su razvili patološke kockarske probleme. Priča o mogućem otvaranju centra za liječenje ovisnosti maloljetnika u TK-u još je samo priča i nitko sa sigurnošću ne može potvrditi hoće li uopće doći do toga. U međuvremenu su kladionice sve bogatije, a naši građani i duhovno i materijalno sve siromašniji.