Za 630 državljana BiH odbijen azil u Njemačkoj, 60 azilanata se vraća iz Finske

Zbog 630 državljana BiH koji su u listopadu zatražili azil u Njemačkoj, te ranijih slučajeva lažnih azilanata iz naše zemlje, dodatno je ugrožen bezvizni režim za Bosnu i Hercegovinu, na šta već duže vrijeme stižu upozorenja i iz Bruxellesa, potvrdio je u razgovoru za "Avaz" Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima zaduženog za praćenje primjene bezviznog režima i tajnik Ministarstva sigurnosti BiH.

Iako je posljednji izvještaj iz Švedske, odakle je u posljednje vrijeme deportirano više stotina naših građana, izuzetno povoljan, Dautbašić kaže da ukupnu situaciju opterećuju vijesti iz Njemačke.

"Nemamo još nikakvih detalja o tim građanima kako bismo mogli i u lokalnim zajednicama iz kojih oni dolaze poduzeti neke mjere. Očekujemo da ćemo nešto više znati nakon sastanka koji će biti održan u četvrtak u Sarajevu s policijskim dužnosnicima Njemačke i Švedske, a koji i dolaze zbog problema lažnih azilanata. Ono što je sigurno jeste da će oni biti vraćeni u zemlju", najavljuje Dautbašić.

Monitoring tim do sada je mnogo puta upozoravao da građani iz BiH nemaju nikakvih šansi da dobiju azil u zemljama Europske unije, ali se, uprkos tome, broj azilanata povećava. Dautbašić kaže da postoji sumnja, koja se u slučajevima odlaska u Švedsku pokazala opravdanom, da naši građani u potragu za "europskim snom" odlaze putem srbijanskih agencija i iz susjedne zemlje i sada koriste taj put.

"U takvim slučajevima nama su ruke svezane, jer ne možemo nekome zabraniti da prijeđe na teritoriju Srbije, odakle oni dalje idu organizirano u europske zemlje. Mi smo o tome obavijestili i kolege u Srbiji i nadležne u Bruxellesu", ističe Dautbašić.

U BiH bi ovog tjedna trebalo biti vraćeno oko 60 bh. državljana iz Finske, koji su, nakon što im je otkazano gostoprimstvo u Švedskoj, pokušali dobiti azil u toj zemlji, ali su, također, odbijeni. Ranije su lažni azilanti iz naše zemlje deportirani i iz Belgije. Iako ih zbog ove avanture u našoj zemlji, kako kaže Dautbašić, ne očekuju nikakve sankcije, one iz zemalja u kojima su bili neće izbjeći.

"Prijete im kazne zabrane ulaska u određene zemlje u trajanju od dvije do pet godina. A razdoblje zabrane traje i u zavisnosti od toga jesu li građani dobrovoljno napustili tu zemlju ili su deportirani", kaže Dautbašić.