Vojska mora izaći na granice
Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić smatra da inertan odnos BiH u vezi sa ilegalnim migracijama dovodi do povećanja broja migranata, posebno u Unsko-sanskoj županiji, što će prirodno stvoriti migrantske centre u BiH.
"Naši susjedi su nam jasno poručili da se moramo uhvatiti u koštac s ovim problemom. Hitno moramo granicu sa istočnim susjedima učiniti nepropusnom i tu ne smijemo birati metode. Moramo pokrenuti sve resurse, uključujući i vojsku", smatra Krešić.
On je za "Glas Srpske" naveo da je u BiH, prema službenim podacima, ušlo više od 7.000 migranata, te da nije poznat identitet njih 95 posto. Prema Krešićevim riječima, zabilježeno je i 2.500 izlazaka, što znači da je 4.500 migranata u BiH bez ikakve kontrole.
"U to sam se uvjerio i prilikom boravka u Unsko-sanskoj županiji. Oni imaju potvrdu o iskazanoj namjeri za azil i to je jedini dokument. Prijavljivali su se kako je kome padalo na pamet, a nikako sa stvarnim identitetom", rekao je Krešić.
On je naglasio da se domicilno stanovništvo u područijima gdje su migranti ne osjeća sigurno, te da Sarajevo nema predstavu o težini problema sa kojima se suočavaju ljudi tamo gdje su migranti stacionirani.
"Riječ je o nezakonitim migracijama, uz podršku organiziranog kriminala. Bojim se da će ti ljudi duže ostati i lokalno stanovništvo je s pravom zabrinuto", naveo je Krešić i dodao da ovo predstavlja sigurnosni izazov i prijetnju ako je tu znatan broj osoba iz ratom zahvaćenih područja.
On kaže da je za institucije BiH nepoznanica na kojoj se strani neko od tih ljudi borio.
"Imali smo i ubojstvo, stalno su prisutne međusobne razmirice, tuče, incidenti među njima i bojim se da vrlo lako može doći do incidenata sa lokalnim stanovništvom. Ono što sam vidio u Unsko-sanskoj županiji jeste da su migranti uzurpirali znatan dio privatnih objekata ljudi koji se nalaze u inozemstvu i ušli u njihove posjede bez odobrenja, urušavaju ih i devastiraju", istaknuo je Krešić.
Krešić je naveo da su u BiH migranti iz više od 50 zemalja, te da je najmanje onih iz ratom zahvaćenih područja.
"Njihovi motivi su uglavnom ekonomske prirode. Međutim, zabrinjavajuća je činjenica da nemamo podatke o tim osobama, o njihovim kriminalnim aktivnostima ili namjerama, sklonostima prema ekstremizmu ili terorizmu. Ne možemo imati te informacije jer im ne znamo identitet. Zato smo u vrlo nezgodnoj situaciji i ne zna se u kom smjeru sve može otići", napomenuo je Krešić.
On je rekao da se migranti žele koncentrirati prema granici sa Hrvatskom, da su već bila dva pokušaja nasilnog prelaska granice, te da je logično očekivati da uslijedi stampedo u narednom razdoblju i da probaju nasilno ući u Hrvatsku.
"Za EU ovo ne izgleda kao veliki problem. Izuzev određenih projekata sa nekim članicama EU nismo dobili nikakva sredstva kojima bi bili ojačani kapaciteti BiH. Za ovaj problem su potrebna znatna sredstva, a do sada ih nismo dobili", naveo je Krešić.
Centri za azil na dobrovoljnoj osnovi
Čelnici 28 država članica EU-a postigli su u petak u ranim jutarnjim satima nakon gotovo cjelonoćne rasprave kompromis oko pitanja migracija, dogovorivši uspostavu zajedničkih centara za obradu zahtjeva za azilom na dobrovoljnoj bazi te ograničavanje kretanja migranata unutar EU-a.
Tim kompromisom prevladano je protivljenje Italije, koja je blokirala usvajanje svih zaključaka ako se ne postigne dogovor o migracijama. Zaključcima se kaže da bi migranti, koji su spašeni na moru u skladu s međunarodnim pravom, trebali biti primljeni "u kontrolirane centre u državama članicama". Ti centri bi se uspostavili u onim članicama koje to žele, jedino na dobrovoljnoj osnovi, prenosi Reuters.
U tim centrima, koji će imati "punu podršku EU-a, omogućit će se razdvajanje ilegalnih migranata, koji će biti vraćeni, od onih kojima je potrebna međunarodna zaštita.
"Sve mjere u kontekstu tih kontroliranih centara, uključujući premještanje i naseljavanje, bit će na dobrovoljnoj osnovi, bez prejudiciranja reforme Dublinske uredbe", kaže se u zaključcima samita o migracijama, usvojenim nakon 9-satne rasprave, nešto prije 5 sati ujutro.
Čelnici su također pozvali Vijeće i Komisiju da što prije istraže koncept regionalnih platformi za iskrcavanje u saradnji s trećim zemljama i s Visokim komesarijatom UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).
