Vojnici u BiH nisu osigurani

Činjenicu da vojnici nisu osigurani od ozlijeda na radnom mjestu ogolio je slučaj pogibije dvojice vojnika u Rajlovcu.

U dokumentima Ministarstva obrane stoji da su Armin Salkić i Nedeljko Radić ubijeni na radnom mjestu, tijekom dežurstva, a u rubrici osiguranje stoji Ugovor o radu na neodređeno vrijeme. To u suštini ne znači ništa, jer Ministarstvo obrane ne uplaćuje vojnicima dodatno osiguranje, koje bi ih štitilo od eventualnih povreda na radu.

''Tužila sam Ministarstvo obrane jer vojska nije bila osigurana od nesreće ili ozlijede na poslu. Dobila sam odgovor koji nije u moju korist. Odvjetnik je uložio žalbu, i vidjet ćemo koji će odgovor sada biti'', kaže Alisa Lier, supruga ubijenog Nedeljka Radića.

Jedini koji su trajno osigurani od ozlijeda na radu su demineri. Na upit zašto to nije slučaj i sa vojnicima iz Ministarstva obrane su odgovorili da se na osiguranju pripadnika Oružanih snaga radilo tijekom 2007. godine, ali da je tada zajedno sa Vijećem ministara I Uredom za reviziju zauzet stav da ne postoji pravna osnova za kolektivno osiguranje pripadnika Oružanih snaga.

Od 2007. godine do danas pripadnici MO i OS BiH nisu kolektivno osigurani izuzev pojedinaca i grupa koji sudjeluju u mirovnim i operacijama potpore miru, za vrijeme dok operacija traje i kategorije deminera i pripadnika postrojbe za uništenje NUS-a koji sudjeluju u realizaciji procesa deminiranja. U skladu s važećim entitetskim propisima MO BiH, kao poslodavac, snosi sve troškove vezane za ozlijeđivanje koje je nastalo u vezi s radom, javlja N1.

Prema službenim podacima, Oružane snage Bosne i Hercegovine broje oko 9.200 pripadnika. Ministarstvo obrane je uvjerljivo najveći proračunski potrošač. Samo ove godine će potrošiti 285 milijuna maraka, u odnosu na oko 950 milijuna koliko iznosi cijeli proračun države. No, to nije dovoljno da bi se riješili svi problemi svakog pojedinačnog vojnika, kaže zamjenik ministra.

''Opet vam kažem neke specifične djelatnosti su dodatno osigurane, ali svi imaju zdravstveno osiguranje'', priča Boris Jerinić, zamjenik ministra obrane BiH.

No, zdravstveno osiguranje pokriva tek bolničke troškove, ali ne i odštetu zbog pretrpljenih ozlijeda na poslu. Kolektivno osiguranje za svoje zaposlenike uplaćuju i skoro sve privatne tvrtke, pa je čudno da to ne može najveće državno ministarstvo. Upućeni kažu da je procjena Ministarstva obrane da im se više isplati plaćanje odštete zaposlenima koji su tužili državu i dobili na sudu, nego da godišnje izdvajaju veliki iznos za kolektivno osiguranje svakog zaposlenog. Za razliku od vojnika, koletkivno osiguranje imaju policajci u Sarajevskoj županiji, i MUP-u Republike Srpske.

Svi radnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske su osigurani od strane Ministarstva, bilo da se radi o policijskim službenicima, državnim službenicima ili namještenicima. Ipak, postoje indicije da država ne plaća dodatno osiguranje ni za neke državne policijske agencije.

''Sve se glasnije govori da ne samo vojnici, nego i jedan broj policajaca nemaju ovo osiguranje. Ako je istina da je to tako, onda imamo ogroman problem'', kaže Saša Magazinović, zastupnik u državnom Parlamentu.

Premda je N1 uredno dostavio upit Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, potvrdu informacije da li su njihovi uposlenici kolektivno osigurani još nisu dobili odgovor. U Graničnoj policiji su odgovorili da zaposleni nemaju kolektivno osiguranje, ali da se pojedinci mogu dobrovoljno osigurati.