Vlast u BiH ne smije zabranjivati mirna okupljanja

''Organi vlasti bi se trebali suzdržati od zabrane mirnih okupljanja, posebno onih koja su unaprijed najavljena i gdje je dato dovoljno vremena za poduzimanje neophodnih koraka, kao što su organiziranje sigurnosnih mjera i prilagođavanje (npr. u vezi sa saobraćajem) tokom planiranog okupljanja. Također, organi vlasti bi trebali tražiti praktične načine pojednostavljivanja administrativnih procedura i time izbjeći prekomjerno birokratsko opterećenje za potencijalne organizatore okupljanja'', rekla je ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur.

Naime, Izvještaj “Uživanje slobode mirnog okupljanja u BiH” su danas u Sarajevu predstavile šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec i ombudsmenka Džumhur.

Uživanje slobode mirnog okupljanja u BiH je opsežno regulirano s 12 različitih zakona i brojnim lokalnim politikama koje su samo djelomično usklađene sa važećim međunarodnim standardima ljudskih prava.

''Ovaj izvještaj nastao je na osnovu praćenja više od 200 javnih okupljanja u periodu od 2017. do 2020. godine. Taj monitoring obuhvatio je aktivnosti koje se odnose na ponašanje nadležnih organa za vrijeme dešavanja javnog okupljanja. Na osnovu tog procesa praćenja u izvještaju smo istakli probleme koji su vezani za važeće propise i za postupanje nadležnih organa u vezi s poštivanjem međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava'', rekla je Kavalec.

U većini slučajeva mirnog okupljanja uočeno je da mjere koji su poduzimali nadležni organi su uglavnom bile blaže od onih propisanih zakonom. Međutim, bilo je slučajeva kada je uočeno da su te mjere bile u suprotnosti sa standardima zaštite ljudskih prava.

''U izvještaju su sadržane preporuke koje su upućene svim razinama vlasti, kao i organizatorima i učesnicima javnih okupljanja, a u cilju ostvarenja najvećeg mogućeg stupnja poštivanja ljudskih prava koje se odnose na ovu oblast'', dodala je Kavalec.

U vezi s mirnim okupljanjem moguće su pozitivne promjene, a dokaz za to je usvajanje Zakona o javnom okupljanju u Brčko distriktu 2020. godine.

''Pozitivan je primjer Brčko distrikt. Međutim, u svim ostalim dijelovima BiH ne postoji usklađeno zakonodavstvo o slobodi okupljanja sa međunarodnim standardima. Važan segment je pitanje postupanja odgovornih organa, prije svega policijskih, ali i svih drugih, poput tužiteljstava, koji neadekvatno reagiraju na slučajeve ukoliko se tijekom javnih okupljanja, odnosno ograničavanja javnih okupljanja, dešavaju određene radnje za koje se sumnja da predstavljaju krivično djelo'', rekla je Džumhur.

Smatra da je izvještaj važan jer ograničenje javnog okupljanja kroz nametanje nepotrebnih i ponekad diskriminatornih ograničenja predstavlja udar na demokratiju u jednom društvu.