Vlada se hvali: Odvojeni život 1 KM, a dnevnica 25

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Izjašnjenje o zahtjevima plenuma građana i građanki Federacije BiH upućenih federalnim institucijama vlasti u kojem je, uz ostalo, navedeno da je Federalnoj vladi u ovom sazivu Predstavnički dom Parlamenta FBiH izglasao nepovjerenje u veljači 2013. godine, ali da ona mora funkcionirati radi osiguranja kontinuiteta osnovnih funkcija i tokova u Federaciji BiH, a sve dok ne dođe do izbora nove Vlade u skladu s Ustavom i Zakonom.

Kada je riječ o zahtjevima za procesuiranjem eventualnih počinitelja kaznenih djela, navedeno je da Vlada FBiH, kao izvršni dio vlasti, nad tim nema nadležnosti. To su ingerencije pravosudnih institucija, a izvršni dio vlasti ne može utjecati na rad pravosudnih organa. Ipak, vladavina prava podrazumijeva da svi oni koji su počinili kaznena djela moraju za njih i odgovarati.

Vlada neće prodavati velike

''Kao što je više puta javno izrečeno, Vlada FBiH neće prodavati velika javna profitabilna poduzeća, kao što su elektroprivrede ili telekomi. Postoji mogućnost prodaje ograničenog broja vladinih udjela u poduzećima u kojima Vlada ima manjinske udjele. U pojedinim neprivatiziranim poduzećima, situacija je tako teška da se prodaja određene imovine (kada za to ima zainteresiranih kupaca) odvija isključivo u svrhu izmirenja obaveza prema MIO i sprečavanju propadanja poduzeća'', navela je federalna Vlada.

Zbog pojedinačnih loših iskustava vezanih za privatizaciju u prošlosti, ne treba odustati od ukupnog koncepta privatizacije. Kao što postoje negativni, postoje i pozitivni primjeri privatizacije, kao što su Cementara Kakanj, Sarajevski kiseljak, Natron Maglaj i sl., kaže se u Izjašnjenju, te dodaje da javna dobra, poput poljoprivrednog zemljišta, šuma i voda nisu, niti mogu biti predmetom prodaje.

Kada je u pitanju revizija privatizacije, proces uspostave Agencije za reviziju privatizacije se nalazi u završnoj fazi i početak njezinog rada se može očekivati uskoro.

Loša privatizacija i smanjenje plaće

''Vlada FBiH je na 110. sjednici usvojila popis gospodarskih subjekata na koje tužiteljstva trebaju obratiti posebnu pažnju, pri čemu je potrebno istaknuli da ta lista nije finalna, jer je Vlada pozvala Sindikate i druge predstavnike civilnog društva, ali i radnike, da nastave dostavljati informacije i dokumentaciju u vezi sa procesom privatizacije i poslovanja privrednih društava'', navodi se u priopćenju Vlade.

U priopćenju se dodaje kako je federalna Vlada, tijekom ovog mandata smanjila plaće svim proračunskim korisnicima za 4,5 posto, počevši od siječnja 2012. godine; istovremeno je naknada za topli obrok smanjena za 50 posto i sada iznosi jedan posto prosječne plaće dnevno; troškovi za odvojeni život su smanjeni i iznose jednu KM mjesečno, dok su troškovi smještaja smanjeni za prosječnih 50 posto. Pored toga, naknada za službeni put tj. dnevnica je smanjena s 48 na 25 KM za cjelodnevni službeni put (preko 12 sati).

Navedeno je, također, da je Vlada u ožujku 2014. godine uputila u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o plaćama i drugim materijalnim pravima članova organa upravljanja i drugih organa i institucija FBiH, javnih poduzeća i drugih gospodarskih društava u većinskom vlasništvu FBiH. Ovaj zakon na jedinstven način rješava sustav plaća i naknada u organima upravljanja, te uvodi značajno veću transparentnost.

Hvaljenje s mirovinama

Po postojećem Zakonu o porezu na dohodak u FBiH, dodaje se u Izjašnjenju, osobni dohodak je oporezovan jedinstvenom stopom od deset posto, a po obveznom odbitku.

''Ova stopa je jedna od najnižih u regiji. Trenutno bi uvođenje progresivne stopa poreza na dohodak dovelo do smanjenja potrošnje, što bi negativno uticalo na poslovni ciklus. Ova reforma će se i dalje razmatrati i u pogodnom trenutku implementirati. Federalna vlada se zalaže za uvođenje diferencirane stope PDV-a, kojom bi bila napravljena distinkcija između osnovnih/egzistencijalnih proizvoda i luksuza. Ipak, u ovom trenutku se još nisu stekli svi potrebni preduvjeti za realizaciju ove namjere. Uvođenje tzv. nulte stope PDV-a je u suprotnosti s EU direktivom, a na čije se poštivanje BiH obvezala potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju'', navodi Vlada.

VladaFBiH navodi kako je poduzet niz aktivnosti vezanih za stabilizaciju Fonda MIO.

''Usvojen je Zakon o vraćanju duga prema Fondu PIO/MIO od 180 milijuna KM i vrši se redovna otplata. Osigurane su redovne proračunske doznake Fondu, po raznim osnovama, što u prošlosti nije bio slučaj. Navedene aktivnosti su omogućile da tijekom mandatnog razdoblja mirovine povećamo dva puta po 5 posto, čime smo osigurali da prosječne mirovine nešto brže rastu u odnosu na prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine. Npr. u 2010. godini prosječna mirovina je iznosila 42,36 posto prosječne plaće, dok je, prema posljednjim podacima, taj postotak iznosio 44,42 posto (veljača ove godine). Novi zakon o MIO, koji je u pripremi, uvodi pravedniji bodovni sustav, te veže rast mirovina s rastom troškova života, odnosno plaća'', navodi se.

Federacija BiH nije previše zadužena

Federacija BiH nije previše zadužena, ali je problem ročnost dugova, tj. činjenica da najveći dio njih dolazi na naplatu u kratkom roku, navodi Vlada. Tekući prihodi prevazilaze tekuće rashode, odnosno bilježi se primarni suficit, a problem se javlja kod servisiranja naslijeđenog duga.

Primjera radi, kada su u pitanju vanjska financiranja, u 2014. godini, planirano je da se zadužujemo za 299 milijuna KM kod MMF-a, 46 milijuna KM kod Svjetske banke i 80 milijuna KM neto efekta domaćeg zaduživanja. Istovremeno servisira se 655,4 milijuna KM glavnice duga uvećane za kamatu. Dakle Vladin dug se smanjuje za dodatnih 230 milijuna KM uvećanih za kamatu. Ukoliko se ovogodišnji proračun izvrši kako je to planirano, Vlada FBiH će tijekom mandata smanjiti svoj unutarnji i vanjski dug za oko 440 milijuna KM. Vlada je, uz pomoć MMF-a, uspjela ostvariti fiskalnu stabilnost, a rashodi su svedeni na razinu rashoda iz 2008. godine. I ove godine su rashodi u proračunu smanjeni za dodatnih 45 milijuna KM, ističe se u Izjašnjenju.

Ako se pogleda situacija u drugim zemljama bivše Jugoslavije, Bosna i Hercegovina je, pored Makedonije, jedina zemlja koja na recesiju nije odgovorila povećanjem PDV-a i drugih poreza, a nije se upuštala ni u privatizaciju velikih poduzeća u državnom vlasništvu.

Smanjivanje duga

U usporedbi sa zemljama bivše Jugoslavije, vidi se da je javni dug u postotcima BDP-a u razdoblju 2008.-2012. godine rastao u Crnoj Gori za 22,1 posto i iznosi 51,1 posto BDP-a, u Hrvatskoj za 26,9 posto i iznosi 56,2 posto BDP-a, u Makedoniji 13,2 posto i iznosi 33,8 posto BDP-a, te u Srbiji 29,3 posto i iznosi 58,5 posto BDP-a, dok je u BiH rastao za 9,2 posto i iznosi 35,5 posto BDP-a. Zanimljivo je da od 2010. do danas javni dug u BiH raste za simboličnih 1,5 posto BDP-a, i to prvenstveno u Republici Srpskoj.

Ne postoji vlada na svijetu koja ne koristi kreditna sredstva za upravljanje proračunom, kako za financiranje deficita, tako i za investiranje. Ipak, Vlada FBiH bilježi značajan trend smanjenja i vanjskog i unutrašnjeg duga. Zahtjev za potpunim i trenutnim obustavljanjem svih zaduživanja je nerealan, a posljedice ovakve neodgovorne odluke bi bile značajne po sve financijske tokove u FBiH, došlo bi do kolapsa proračunskih plaćanja, te bi bili ugroženi i izvanproračunskih fondovi. To bi sve utjecalo na značajno smanjenje ekonomske aktivnosti i odvelo bi Federaciju BiH u recesiju, kaže se, uz ostalo, u Izjašnjenju Vlade FBiH o zahtjevima plenuma građana i građanki Federacije BiH upućen federalnim institucijama vlasti, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.