Vlada FBiH raspravljala o strategiji reforme mirovinskog sustava u FBiH

Vlada FBiH se jučer upoznala s Nacrtom strategije reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH. S obzirom da se radi o vrlo važnom strateškom dokumentu, Vlada FBiH je odlučila da se, prije utvrđivanja Prijedloga ovog dokumenta i njegovog slanja u Parlament FBiH, o njemu i pisano izjasne federalna ministarstva i drugi federalni organi, nakon čega bi ponovo bio razmotren na jednoj od slijedećih sjednica Vlade FBiH.

Među općim ciljevima ovog strateškog dokumenta su sprječavanje socijalne ugroženosti u poznijem životnom dobu i osiguranje dohotka u starosti za sve skupine stanovništva, snaženje prvog stupa, kao i uvođenje dodatnih oblika osiguranja, te osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava. Također, cilj je pravedniji mirovinski sustav kroz jače vezivanje mirovina za uplaćene doprinose i duljinu staža, kao i veće uključenje osiguranika i obuhvat mirovinskim sustavom.

Kao specifični ciljevi reforme identificirani su vraćanje povjerenja u mirovinski sustav, stvaranje snažnog mirovinskog fonda koji će zadovoljiti potrebe klijenata, harmonizirano funkcioniranje sustava socijalnog osiguranja i poboljšanje uvjeta za razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja.

Kako je navedeno u Strategiji, erozija adekvatnosti mirovina u FBiH može biti ublažena promjenom parametara mirovinskog sustava solidarnosti kojima bi se povećao broj osiguranika u odnosu na umirovljenike (te prihoda u odnosu na rashode), mjerama u ekonomskom sustavu koji imaju pozitivne učinke na mirovinski sustav, povećanjem stope doprinosa u sustavu solidarnosti, ili radikalnom promjenom mirovinskog sustava (uvođenje drugog stupa).

Iskustva drugih zemalja u promjenama parametara mirovinskog sustava solidarnosti u reformama širom svijeta pokazuju da je među najčešće korištenim mjerama podizanje dobnih granica za umirovljenje. Gotovo sve zemlje u Europi povisuju i izjednačuju dobne granice za muškarce i žene, a u nekih desetak zemalja uvedeno je automatsko povećanje dobne granice paralelno s produljenjem očekivanog trajanja života. Tu je i produljenje razdoblja obračuna osnovice na puni radni vijek, što je FBiH već uvela (do 2015. ono se širi se na 40 godina).

U FBiH se predviđa potpuno ukidanje prijevremenog umirovljenja 2015. godine. Premda bi ta mjera prepolovila priliv novih umirovljenika i imala pozitivan financijski učinak, ona bi prouzročila velike međugeneracijske razlike u mirovinskim pravima, što bi moglo imati negativne socijalne implikacije. U FBiH se do 2015. odbija samo jedan posto za muškarce, odnosno 0,5 posto za žene za svaku godinu prijevremenog umirovljenja, dok za kasnije umirovljenje nema nagrade, a poslije 40 godina staža ni naknade. Obje ove karakteristike sustava FBiH stimuliraju što raniji izlazak iz svijeta rada. Umirovljenje s 40 godina staža bez odbitka za prijevremeno umirovljenje nije ni pravedno niti stimulativno, te ga treba ukinuti.

Potrebno je pooštravanje uvjeta za invalidsku mirovinu, uz učinkovitiji sustav ocjene preostale radne sposobnosti. Naime, udio invalidskih mirovina u FBiH dvostruko je veći od prosjeka u EU (22 posto naspram 11 posto).

Kada je riječ o obiteljskoj mirovini, u svijetu se često omogućuje njeno korištenje tek po doživljenju redovnih mirovinskih godina, ili koju godinu prije toga. U FBiH udovica već sa 45 godina starosti, dakle usred aktivnog životnog vijeka i 20 godina prije mirovinske dobi, može ostvariti ovo pravo.

Radikalne reforme mirovinskog sustava mogle bi uključivati uvođenje drugog kapitaliziranog mirovinskog stupa utemeljenog na osobnim računima, kao što je to učinilo devet od jedanaest novih članica EU (sve osim Češke i Slovenije). Dio ukupnog doprinosa usmjerava se na osobne račune u drugom stupu iz kojeg se plaća dio buduće mirovine, kaže se, među ostalim, u Strategiji reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.