Usvojena informacija o javnom dugu: 12 milijardi i 808,81 milijuna KM

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva financija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 30. 6. 2022. godine, u kojoj se navodi da je ukupni javni dug manji za 48,27 milijuna KM u odnosu na 31.12.2021. godine.

Prema Informaciji, javni dug u BiH je 30. 6. 2022. godine iznosio 12 milijardi i 808,81 milijuna KM, od čega je vanjski dug 9 milijardi i 741,49 milijuna KM, a unutarnji dug  3 milijarde i 67,32 milijuna KM, priopčeno je iz Vijeća ministara BiH.

U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH sudjeluje sa 51,81%, Republika Srpska sa 47,32%, Distrikt Brčko sa 0,49% i institucije BiH sa 0,38%.

Sudjelovanje javnog duga BiH je u bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosi 32,35%.

U stanju vanjskog duga BiH najveće sudjelovanje imaju Svjetska banka — IDA i IBRD s 28,03%, Europska investicijska banka sa 21,90%, Međunarodni monetarni fond sa 9,56%, Euroobveznice RS sa 9,40%, Europska banka za obnovu i razvoj sa 7,82%, Pariški klub sa 5,08%, što predstavlja 81,79% ukupnog stanja vanjskog duga.

Servis vanjskog duga BiH u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 392,59 milijuna KM, od čega se na glavnicu odnosilo 299,73 milijuna KM ili 76,35%, a na kamatu 92,86 milijuna KM ili 23,65%.

VM BiH primilo je k znanju Analizu direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini za 2020. i 2021. godinu i usporednu analizu BiH i država regije u izvještajima međunarodnih organizacija, koje potvrđuju blagi rast direktnih stranih investicija u BiH unatoč otežavajućim okolnostima uzrokovanim pandemijom Kovida-19 i prvobitnim nepovoljnim prognozama.

766,2 milijuna KM stranih investicija

Agencija za promociju stranih investicija u BiH (FIPA) ove analize objavit će na službenoj  veb stranici.

Istovremeno, primljena je k znanju i Informacija FIPA-e o direktnim stranim investicijama u BiH i izvještajima međunarodnih organizacija, sa preporukama aktivnosti.

Prema podacima Centralne banke BiH korištenim u ovoj analizi, direktne strane investicije u 2020. godini su iznosile 678,2 milijuna KM i veće su za 81,5 milijuna KM u odnosu na 2019. godinu, kada su bile najniže u posljednjih pet godina.

Preliminarni podaci Centralne banke BiH podložni reviziji pokazuju da su direktne strane investicije u prvom polugodištu 2021. godine iznosile 766,2 milijuna KM i veće su za 66,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, donijelo je Strateški okvir institucija Bosne i Hercegovine do 2030. godine, s naglaskom na ciljeve koji su usmjereni  na transparentan, efikasan i odgovoran javni sektor i stvaranje društva jednakih mogućnosti.

Uplata 56.564,00 KM

Na ovaj način želi se unaprijediti implementacija ciljeva održivog razvoja putem strateških ciljeva institucija Bosne i Hercegovine, koji će predstavljati portfolio usmjeravajućih ciljeva za izradu Srednjoročnog programa rada Vijeća ministara i srednjoročnih i godišnjih planskih dokumenata institucija BiH u skladu s važećom regulativom za srednjoročno i godišnje planiranje.

Usvojena je Informacija Ministarstva vanjskih poslova o visini kontribucije Bosne i Hercegovine u okviru usvojene IDA 20 Rezolucije - dvadeseto punjenje te je dao suglasnost za uplatu 56.564,00 KM.

VM BiH dalo je suglasnost guverneru BiH pri Grupaciji Svjetske banke dr Biseri Turković da potpiše Pismo namjere i uputi ga Tajništvu Grupacije Svjetske banke.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinsku razmjene Bosne i Hercegovine za razdoblje I - VI 2022. godine.

U dokumentu se navodi da je ukupna robna razmjena u prvoj polovini 2022. godine iznosila 22,79 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 9,09 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 13,7 milijardi KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 4,61 milijardu KM.

Glavne karakteristike vanjskotrgovinske robne razmjene za razdoblje siječanj – liapnj 2022. godine u odnosu na isto razdoblje 2021. godine bile su rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH (41,5%), rast uvoza (42,5%) i rast izvoza (39,9%), te rast vanjskotrgovinskog deficita (47,8%). U istom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 1,3% i iznosi 66,3%.

EU i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH

Europska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u ukupnom obimu robne razmjene sudjeluje s 63,1%, dok zemlje potpisnice Sporazuma „CEFTA 2006" sudjeluje s 14,9%, a ostale zemlje s 22%.

Izvoz u zemlje EU iznosio je 6,71 milijardu KM, što je 39% više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 7,66 milijardi KM, odnosno 31,7% više u odnosu na prvu polovinu 2021. godine.

Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom imamo s Austrijom (163%), Slovenijom (127%), Hrvatskom (106%) Njemačkom (95%), Srbijom (83%) i Italijom (66%).

Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini 2022. godine najviše izvozila u Hrvatsku (1,34 milijarde KM), Njemačku (1,34 milijarde KM), Srbiju (1,25 milijardi KM), Italiju (1,07 milijardi KM), Austriju (821 milion KM) i Sloveniju (709 miliona KM), a najviše je uvozila iz Italije (1,62 milijarde KM), Srbije (1,5 milijardi KM), Njemačke (1,41 milijarde KM), Hrvatske (1,27 milijardi KM), Kine (1,06 milijardi KM) i Turske (845 miliona KM).

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za prvo polugodište 2022. godine, koji će Ministarstvo financija i trezora dostaviti Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH. Izvještaj će biti objavljen na web stranicama VM BiH i Ministarstva financija i trezora BiH.

Financiranje institucija u razdoblju siječanj - lipanj 2022. godine zasnovano je na odlukama o privremenom financiranju, s obzirom na to da je Zakon o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2022. godinu donesen 30. 6. 2022. godine.

Ukupni prihodi, financiranje i primici na raspolaganju institucija BiH u razdoblju siječanj - lipanj 2022. godine iznosili su 500.045.278 KM, od čega su prihodi od indirektnih poreza s Jedinstvenog računa Uprave za neizravno oporezivanje za financiranje institucija iznosili 383.953.512 KM.

Ukupno ostvareni rashodi i izdaci budžeta institucija BiH u ovom razdoblju iznosili su 433.396.331 KM i izvršeni su u manjem iznosu za oko 20,9 milijuna KM ili 5% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine zbog manjeg izvršenja kapitalnih izdataka za višegodišnje projekte i druge namjenske projekte za koja su sredstva prenesena iz prethodnih godina.

Na strani rashoda institucija BiH nastavljeno je s uštedama na primanjima i materijalnim troškovima i u 2022. godini kako se ne bi ugrozila makroekonomska stabilnost zemlje, te su bruto plaće i naknade troškova zaposlenih ostale na istoj razini kao u 2012. godini, izuzev naknade za topli obrok koja je od početka 2020. godine povećana sa 6 na 8 KM.

Obaveze na osnovu vanjskog državnog duga

U prvoj polovici 2022. godini sve dospjele obaveze na osnovu vanjskog državnog duga su izmirene blagovremeno, u ukupnom iznosu od 344,65 miliona KM. Od toga se na otplatu glavnice odnosi 290,04 milijuna KM (84,15%), a na otplatu kamata, servisnih i drugih troškova 54,61 milijuna KM (15,85%).

VM BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za siječanj - lipanj 2022. godine.

Podaci Agencije za statistiku BiH govore je trend rasta ekonomske aktivnosti iz prošle godine nastavljen i u prvom kvartalu 2022. godine, kada je zabilježena stopa ekonomskog rasta od 5,5%, što je u rangu regionalnog prosjeka zemalja zapadnog Balkana. 

U BiH je u prvom polugodištu ove godine registrirano povećanje fizičkog obima industrijske proizvodnje od 4,6%, uz povećanje bh. robnog izvoza u prvom kvartalu za oko 3,5 milijardi KM, što je više od 40% u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, prilikom analize kretanja u okviru vanjskotrgovinske robne razmjene sa svijetom potrebno je u obzir uzeti činjenicu je da je tijekom ovog razdoblja došlo do značajnog rasta cijena.

U svibnju 2022. godine broj zaposlenih bio je veći za 2,8% u odnosu na isti mjesec prethodne godine i iznosio je oko 844,8 tisuća, a najznačajniji rast bio je u oblasti trgovine i industrije. Početak 2022. godine definitivno su obilježili povećani inflatorni pritisci, odnosno snažan rast cijena prije svega energenata i hrane, kako u svijetu tako i u BiH. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u BiH u lipnju 2022. godine je iznosila 15,8% u usporedbi s lipnjem 2021. godine, a na šestomjesečnoj razini najznačajniji rast cijena bio je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića i prijevoza. S druge strane, jedino smanjenje cijena bilo je u odjeljku odjeće i obuće, gdje su cijene bile niže za 6% u prvom polugodištu ove godine,  što je samo dijelom usporilo rast ukupne inflacije u Bosni i Hercegovini.