U Sarajevu danas živi više od 40.000 Arapa

U Sarajevu danas živi više od 40.000 Arapa, a među njima je 30 posto onih koji pripadaju vehabijsko-selefijskoj ideologiji kakvu imaju terorističke organizacije "Islamska država" i Al Qaeda, piše  Večernji list, pozivajući se na neslužbene informacije.

List ističe da je do sada deportirano više od 30 arapskih državljana, kojima je zabranjen ulaz u BiH zbog povezanosti s "Islamskom državom" i drugim radikalnim islamističkim grupama.

Većina Arapa na mobilnom telefonu ima pjesme "Islamske države", navodi list.

Najviše Arapa je iz Kuvajta, oko 14.000, te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, a najveći problem je što nitko ne zna tko ulazi i izlazi iz BiH, te koliki je broj Arapa koji su pokupovali nekretnine.

Izvjesno je da sve masovnija prodaja zemljišta tvrtkama i osobama iz arapskih zemalja za BiH može predstavljati ozbiljan dugoročni problem, a nejasno porijeklo novca kojim se to čini postalo je predmet zanimanja policijskih i obavještajnih agencija u BiH.

S obzirom na to da državljani arapskih zemalja nemaju mogućnost izravne kupovine nekretnina u BiH, tu zakonsku prepreku uspjeli su da riješe tako to što to u njihovo ime čine tvrtke ili odvjetnički uredi koji raspolažu milijunima eura.

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić potvrdio je da je u BiH registrirano 108 tvrtki posredstvom kojih Arapi kupuju zemljište u BiH.

Kuvajćani vode 71 tvrtku, 13 Libijci, 10 Sirijci, a dvije državljani Katara.

"Našli smo puno fiktivnih tvrtki" - istakao je Ujić, pojašnjavajući da je 99 posto tvrtki koje trguju nekretninama registrovano s osnivačkim kapitalom od 2.000 KM, a u međuvremenu su kupile zemljište ili zgrade u vrijednosti od po 600.000 ili 700.000 KM.

Prema njegovim riječima, problem je postao toliko ozbiljan da su se u provjere uključili i Agencija za istrage i zaštitu BiH i Obavještajno-bezbjednosna agencija.

U tekstu "Večernjeg lista" piše da "šetajući Baščaršijom imate osjećaj kao da ste u saudijskom Rijadu ili u bilo kojoj zalivskoj zemlji u kojoj se sprovodi strogi šerijatski zakon", kao i da gotovo sve Arapkinje nose burku ili nikab.

Trgovci i ugostitelji svoje radnje prilagođavaju Arapima tako što su cjenovnici i oglasi često tiskani na arapskom jeziku, restorani na izlozima naglašavaju posluživanje halal hrane, a u kafićima, osim onih čiji su vlasnici Srbi i Hrvati, više se ne toči alkohol.

Gotovo svi parkovi u Sarajevu, koji su prije bili omiljena mjesta zaljubljenih, djece i starijih osoba, danas su postali arapska odmarališta u kojima arapske obitelji borave cijeli dan odmarajući se, ručaju i klanjaju.

Poznavanje arapskog jezika u Sarajevu danas je vrednije od zlata i on bi uskoro mogao postati službeni jezik u BiH, piše list.