U prihvatnim bh. centrima trenutno boravi oko 1.400 migranata. Što će biti s njima?

U četiri privremena prihvatna centra u Bosni i Hercegovini trenutačno boravi oko 1.400 osoba.

Situaciju u pogledu smještaja migranata u BiH u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) karakteriziraju kao stabilnu.

"Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je u porastu broj migranata koji regularnim putom ulaze u BiH ili iz nje izlaze.

Trgovci ljudima

Dakle, sve više ljudi ulazi u zemlju, ali i veoma brzo iz nje odlazi, u prolazu se ponekad zadrže manje od tri dana.

Ovo su neki od indikatora da se unutar mreže povećava broj trgovaca ljudima i krijumčara koji im organiziraju rute i kretanje. Migranti se ne zadržavaju dugo, ne ostaju ovdje u nedostatku drugih opcija, jer su im mogućnosti već osigurali trgovci ljudima i krijumčari.

Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer pokazuje da trgovci i krijumčari iskorištavaju slabosti osoba koje su u pokretu", naglašavaju iz IOM-a te dodaju da uz to očito idu eksploatacija, zlostavljanje i svi oblici eventualnog nasilja.

Kako kažu u ovoj organizaciji koja je od početka migrantske krize aktivna u BiH, krijumčarenje i trgovine ljudima su u ovom trenutku najveći i suštinski problem.

"Procijenili smo da, prema vrsti sigurnosnih problema pojedinaca, da oko 23% onih s kojima smo razrovali suočavaju s ozbiljnim izazovima, od problema mentalnog zdravlja do sveobuhvatnih sigurnosnih pitanja. Nastojimo ove probleme rješavati tijekom njihovog boravka u BiH", poručuju iz IOM-a.

Sve više, kažu, nastoje pokazati da su migracije dio rješenja, posebno gledano sa stanovišta demografskog jaza.

Društva gube radnu snagu

Društva gube radnu snagu i moraju računati na novu radnu snagu koja odgovara potrebama.

"Zato migracije, u ovom pogledu, predstavljaju rješenje. Vještine i talenti ljudi iz različitih podneblja mogu predstavljati rješenje, socio-ekonomsko rješenje.

Stoga IOM također pokušava zagovarati promjenu svijesti da migracije nisu isključivo sigurnosti problem, nego kao društveno-ekonomsko rješenje ili dio rješenja.

Zašto moramo puno raditi s privatnim sektorom, poslodavcima, kreatorima politika koji razumiju pristup temi migracije u kojem su svi pobjednici (win-win) te ga zamijeniti u drugačijem svjetlu, u svjetlu društveno-ekonomskog fenomena",navode iz ove organizacije.

Zadnji situacijski izvještaj IOM-a o mobilnosti migranata u BiH koji uključuje intervjuiranje 609 migranata, pokazuje da se oni u prosjeku u BiH zadržavaju 32 dana, da ih je 69% po zemlji putovali autobusom, a 25% taksijem.

Sproveli istraživanje

Čak 74% ispitanika je bar jednom već pokušalo prijeći granicu s Hrvatskom.

Oko 71% ispitanika izjavilo je da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile. Samo tri ispitanika su izjavila da ne bi ponovno pokušali prijeći granicu.

Ispitanici su koristili društvene mreže i instant poruke kako bi organizirali svoja putovanja u Zapadnu Europu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber.

Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika iz Sirije (76%) i Afganistana (64%) označila Njemačku kao svoju željenu destinaciju.

Državljani Maroka (36%) preferirali su Francusku kao svoje željeno odredište. Nadalje, pojedinci iz Nepala (59%) i Pakistana (57%) naveli su Italiju kao svoj primarni izbor destinacije.