U pet godina samo jedan liječnik osuđen za korupciju u BiH

U proteklih pet godina u BiH je samo jedan liječnik osuđen za korupciju, dok su dvojica oslobođeni optužbe. Iako svaki deseti građanin daje novac ili poklon zdravstvenim radnicima, takva praksa ostaje nekažnjena, jer pacijenti na ovaj način pokušavaju doći do boljeg tretmana ili usluge, navodi Centar za istračivačno novinarstvo (CIN) u svom novom izvješću.

Liječnik Zoran Petrović je htio dodatnu zaradu, bez dodatnog posla. Bio se spreman kockati sa zdravljem pacijentice kako bi dobio još 200 KM za posao za koji je već primao minimalno 1.500 KM mjesečno.

Vjerovatno bi postigao cilj da se nije poslužio ucjenom. Liječnik je rekao Miralemu Čolakoviću da njegova supruga, koja je u tom momentu bila u bolnici, neće dobiti neophodnu injekciju ukoliko mu ne donese novac. Za Čolakovića je to bilo previše pa je doktora prijavio.

Petrović je jedini liječnik koji je u periodu od 2009. do 2013. godine pravosnažno osuđen za primanje dara i drugih oblika koristi, pokazuju podaci sa svih 66 županijskih, okružnih i općinskih sudova u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima koje je prikupio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), još su dva sudska postupka vođena za isto djelo, ali su dvojica liječnika oslobođeni krivnje. I Petrović je prošao samo sa blažom kaznom. Udruge koje se bore protiv korupcije kažu da je izostanak kazne jedan od razlog zbog kojih se građani teško odlučuju prijaviti korupciju. To je naročito izraženo u manjim mjestima gdje se ponovo moraju vratiti kod istog liječnika. 

Prijetnje i uvrede

U veljači 2012. godine Erna Čolaković je došla na porod u Opću bolnicu u Brčkom gdje je doktor Petrović uradio carski rez. Rodila je sina. Iako je njeno osiguranje pokrivalo sve bolničke troškove, doktor je od njenog supruga Miralema zatražio 200 KM za uspješno obavljen posao. Čolaković u tom trenutku nije imao novac i rekao je da će donijeti narednog dana. Međutim, sutradan ga je doktor nazvao i tražio novac odmah, inače njegova supruga neće dobiti zaštitnu injekciju RhoGam. Riječ je o lijeku koji se daje kada majka ima RH negativan, a otac RH pozitivan faktor u krvnoj grupi, kako se u majčinom organizmu ne bi pojavila antitijela koja bi u narednoj trudnoći mogla naškoditi drugom djetetu. Injekcija se mora dati u roku od 72 sata nakon poroda.

Čolaković je u razgovoru za CIN objasnio da je injekciju trebao sam kupiti, ali da mu je bio neophodan recept doktora. ''I, jednostavno, čovjek me ucijenio'', prisjeća se. ''Ja njemu kažem: ‘Ne može tako!'', kaže on meni: ''Samo ti pričaj svoje, kod mene je recept. Ako ti ne daš meni pare, ona neće primiti injekciju''.

Kaže da je nakon razgovora došao pred Petrovićev stan gdje ga je dočekao doktor, držeći papirić na kojem je bilo ime injekcije i pečat. Ispričao je da je uspio uzeti od doktora taj papirić, uz izgovor da će novac donijeti kada dobije plaću. „Joj, kad je on stao galamiti: ‘Keru jedan, kako te nije stid, đubre!’, nema šta on meni ne govori. (…) Kaže on meni: ‘Da si mi donio moje pare, biće problema’“, sjeća se Čolaković koji je nakon ovoga otišao u policiju i prijavio doktora.

U policiji su mu dali označene novčanice i dogovorili da će snimati njegove razgovore sa doktorom te ga pratiti prilikom predaje novčanica, kako bi Petrovića mogli uhvatiti na djelu. Nekoliko dana kasnije Čolaković se našao sa doktorom i predao mu označene novčanice, nakon čega je policija uhitila Petrovića.

Prema podacima do kojih je došao CIN, tužiteljstvo je dva mjeseca kasnije podiglo optužnicu protiv Petrovića i doktor je suspendiran. U vrijeme istrage primao je 80 posto plaće. Doktor je priznao krivicu pa je u rujnu 2012. godine pravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora. Prema Kaznenom zakonu Brčko distrikta, za ovo kazneno djelo predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Sud je smatrao da je kazna od tri mjeseca adekvatna težini počinjenog djela te da će se njom postići svrha kažnjavanja.

Međutim, Petrović u zatvor nije otišao. Dan nakon presude Sudu je podnio molbu da zatvorsku kaznu zamijeni novčanom. Iako je, prema navodima iz presude, za Petrovićevu četveročlanu obitelj njegova plaća bila jedini izvor prihoda, doktor je platio 9.000 KM u zamjenu za tromjesečni boravak u zatvoru. I to je bila njegova jedina kazna.

U vrijeme kada je počinio ovo djelo, Petrović je bio uposlenik Vlade Brčko distrikta, jer je bolnica u kojoj je radio bila dio Odjela za zdravstvo i ostale usluge. U Etičkom kodeksu državnih i javnih službenika Brčko distrikta piše da zaposleni ne smiju tražiti niti primati novac ili bilo kakve druge poklone da bi obavljali svoje dužnosti. Prema Zakonu o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta, kršenje ovih propisa se smatra težim povredama službene dužnosti. Predviđene disciplinske sankcije su novčana kazna ili otkaz. Međutim, Zakonom nije definirano da li je obvezno pokretanje disciplinskog postupka.

''Sudski postupak je bio, on je presuđen i osuđen, ali vraćen je na posao. Prema tome, nije to neki prestup u toj mjeri da je on ostao bez posla. U međuvremenu nikakvih problema nije bilo'', rekao je za CIN Dušan Stokić, direktor Bolnice i zamjenik direktora Zdravstvenog centra.

Doktor Petrović je odbio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Od cvijeća do tablet-računala

U proteklih pet godina vođena su još dva postupka za isto kazneno djelo, a oba liječnika protiv kojih se vodio postupak su oslobođeni krivice.

Osim u javnim zdravstvenim ustanovama, gdje osiguranje koje građani plaćaju pokriva većinu troškova, davanje novca ili poklona doktorima toliko je postalo bespotreban ''običaj'' da građani to rade i u privatnim klinikama.

Pet privatnih klinika koje je CIN kontaktirao su potvrdile da pacijenti nakon tretmana donose poklone doktorima. Kako su ispričali, najčešće su to cvijeće ili bombonjere, ali bude i skupih pića, satova, parfema pa i tablet-računala. ''Jedan pacijent je u znak zahvalnosti ispred poliklinike doveo janje kao poklon'', kaže doktor Džemil Hujdurović, vlasnik ''Plave Poliklinike'' iz Tuzle, dodavši da je normalno da pacijent donese poklon ukoliko je zadovoljan uslugom.

U svim privatnim poliklinikama, čije vlasnike su kontaktirali novinari CIN-a, kažu da novac i skupe poklone ne primaju, dok ponekad prihvate male simbolične poklone. I dok neki od njih ne vide ništa loše u ovoj praksi, drugi su kategorično protiv nje.

''Mi radimo posao kao svaki drugi i ne razumijem zašto bi nekom nešto davao kad svatko od nas prima plaću za svoj posao'', kaže doktorica Amela Karabeg, direktorica Poliklinike ''Karabeg''.