U ožujku haška presuda šestorki iz Herceg-Bosne; Tuta na slobodi u veljači

Mladen Naletilić zvani Tuta, ratni zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO-a kojega je Haški sud osudio na 20 godina zatvora za ratne zločine nad Bošnjacima u BiH, bit će oslobođen 18. veljače 2013. godine, nakon što je u zatvoru proveo dvije trećine kazne, gotovo točno u dan precizno.

To je Novome listu potvrdio general HVO-a Ivan Andabak, jedan od Naletilićevih najbližih suradnika. Pokaže li se ta vijest točnom, Naletilić će biti pušten točno na dan kada ga je, prema podacima Haškoga suda, prije 13 godina i četiri mjeseca uhapsila hrvatska policija. Time će biti ispunjen i uvjet Haškoga suda, koji dopušta oslobađanje osuđenika nakon što odsluže dvije trećine zatvorske kazne.

Haški je sud Naletilića 31. ožujka 2003. osudio na 20 godina zatvora za mučenja, namjerno nanošenje velikih patnji ili teških povreda tijela ili zdravlja, protupravno preseljenje civila i protupravni rad, bezobzirno razaranje neopravdano vojnom potrebom, pljačkanje javne ili privatne imovine, mučenje te progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi.

Naletilić je jedan od najzloglasnijih gospodara rata u BiH. Tijekom rata vodio je postrojbu, Kažnjeničku bojnu HVO-a, koja je počinila mnoge zločine. U vrijeme Franje Tuđmana, Naletilić je slovio za nedodirljivoga vladara Hercegovine, kojemu je bilo dopušteno da i usred Zagreba zlostavlja ugledne nevladine aktiviste i borce za ljudska prava, poput odvjetnika Slobodana Budaka, kojega je Naletilić u drugoj polovini devedesetih ispljuskao u hotelu Sheraton.

Hrvatska policija nije ga uhitila zbog optužnice Haškoga suda, nego pod sumnjom da su njegovi podređeni ubili vojnika HVO-a Roberta Nosića. Nakon što je Haški sud zatražio izručenje, Naletilić je završio u bolnici, uz vijesti da je teško bolestan. No nakon što je ipak izručen Haagu, doznalo se da je zdrav kao dren, i jedan od najboljih odbojkaša u zatočeničkome timu Schengenskoga pritvora.

Krhak, s naočalama i često s maramom oko vrata, običavao se predstavljati intelektualcem europskog formata, na što su često nasjedali i tadašnji infantilni mediji, čije je predstavnike, u atmosferi straha pomiješanog s divljenjem, običavao ugošćavati u svojoj vili na Širokome brijegu.

No Haški je sud dokazao da je Mladen Naletilić nije ništa drugo doli nasilnik kojemu je zločinačka politika omogućila da se pretvori u počinitelja teških ratnih zločina i uzročnika teških patnji mnogih nevinih ljudi.

Osim Tute, bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, dvojica načelnika Glavnog stožera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik Vojne policije Valentin Ćorić i načelnik odjela za razmjenu zatočenika Berislav Pušić moraju dokazati vlastitu nevinost, ali i braćeni projekt Herceg Bosne od kojega su se i aktivno i pasivno distancirali brojni političari.

Haag će u ožujku sljedeće godine objavliti presudu u ovom maratonskom procesu.

Presuda Herceg Bosni mogla bi imati brojne, prije svega, političke posljedice. No, i dr. sc. Ivo Lučić sa Sveučilišta u Mostaru, koji je u ratu bio visoki dužnosnik, ističe da se okolnosti procesa mijenjaju.

"Presuda generalima Gotovini i Markaču itekako može utjecati na donošenje odluke za šestorku. Presuda je jasna činjenica da je napokon u praksu Haaškog suda ušlo ono što je predsjednik Theodor Meron okarakterizirao kao razum i pravda u presudi Gotovini. Ako se bude postupalo na isti način u slučaju šestorice iz BiH, ako prevlada razum a ne politika, onda možemo očekivati dobar rezultat za ishod i za pravdu", rekao je Lučić za Večernji list.

On je odbacio elementarnu logiku o postojanju udruženog zločinačkog pothvata i pripajanju dijela teritorija Hrvatskoj, ističući kako je nespojiva teza da je osnivanjem Herceg Bosne 1991. započeo taj projekt, naprosto stoga jer su samo nekoliko mjeseci kasnije vodeći dužnosnici Herceg Bosne u skupštini BiH podržali održavanje referenduma za neovisnost BiH.

Lučića posebno ne iznenađuje to što je 'šestorka' zaboravljena od politike i političara u BiH ističući da su ti isti političari zaboravili i svoj narod.

Nekadašnji ministar obrane HR HB Vladimir Šoljić odbacio je vjerodostojnost optužbi o udruženom zločinačkom pothvatu navodima da su Bošnjaci i Hrvati zajedno ‘počeli i završili rat na istoj strani’.

"Od početka i do kraja rata predsjednici Tuđman i Izetbegović su se sastajali više puta i potpisali više sporazuma o zajedničkoj obrani", rekao je Šoljić.