U BiH podneseno 37 žalbi za govor mržnje u medijima

Od siječnja 2011. do prosinca 2012. godine Vijeće za tisak u BiH i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) razmotrile su 37 žalbi za govor mržnje u tiskanim, online i elektronskim medijima u BiH, rezultat je analize u okviru projekta "Promocija profesionalizma i tolerancije u medijima u BiH".

Od toga, 25 slučajeva u tiskanim i online medijima razmotrilo je Vijeće za tisak, a 12 RAK, rečeno je to na današnjoj konferenciji za medije ove dvije organizacije u Sarajevu.

Izvršna direktorica Vijeća za tisak Ljiljana Zurovac istaknula je da je 21 žalba prihvaćena zbog utvrđenog kršenja Kodeksa o emitiranju RTV programa i Kodeksa za tisak i online medije u BiH, odnosno ukazivanje građana ili Žalbene komisije Vijeća na komentare koji sadrže govor mržnje, huškanje, klevetu i prijetnju.

Također, u 11 slučajeva govor mržnje nije utvrđen, tri slučaja su riješena samoregulacijom, odnosno uklanjanjem komentara ili objavljivanjem reagiranja, dok su dva slučaja još uvijek u proceduri.

Najviše žalbi odnosilo se na internet portale. U 23 slučaja, kako navodi Zurovac, žalba je upućena povodom autorskih sadržaja emisija ili objavljenih članaka, deset ih je upućeno povodom komentara anonimnih posjetitelja internet portala, od kojih su dva slučaja predstavljala osobne fizičke prijetnje, dok su se ostale žalbe odnosile na stavove gledatelja ili slušatelja, gostiju i voditelja, te na fotografiju.

- U profesionalnom medijskom izvještavanju nije toliko prisutan govor mržnje. Nekoliko drastičnih primjera zabilježeno je u prošloj godini - u najvećoj mjeri huškanje, diskriminacija po rodnoj osnovi i urednička odgovornost, kazala je ona.

Ipak, poražavajući je podatak da u BiH nije donesena nijedna pravosnažna presuda po osnovu govora mržnje.

Predsjednica Udruženja/Udruge BH novinari Milkica Milojević naglašava da govor mržnje u medijima nije u tolikoj mjeri prisutan kao što se to obično govori, što ne umanjuje opasnost od te pojave.

Naglasila je da postoji jasna razlika između novih medija (internet portala) i tradicionalnih medija, u kojima je prisutno mnogo manje govora mržnje.

Govoreći o predizbornom razdoblju, Milojević naglašava da je govor mržnje bio prisutan, te da se sredstva nisu birala. Međutim, i novinari su gotovo podjednako bili ugroženi govorom mržnje - najčešće su se političari napadali između sebe, ali je govor mržnje bio usmjeren i na novinare.

Šefica Ureda Vijeća Europe u BiH Mary-Ann Hennessey smatra da je najefikasniji vid borbe protiv govora mržnje javno odbacivanje takvih slučajeva, ali da su efikasne i kaznene sankcije protiv takvih pojava. Također je mišljenja da sankcije za upotrebu govora mržnje moraju biti integralni dio Izbornog zakona BiH.

Za razliku od BiH, susjedne države Srbija i Crna Gora već imaju donesene pravosnažne presude za slučajeve govora mržnje u medijima, a neke su čak donesene i pred sudom u Strasbourgu.