U BiH djeluje 22.006 policajaca

Policijski sektor u Bosni i Hercegovini čini 16 policijskih agencija i pet institucija koje su povezane s tim sektorom. Prema zvaničnim podacima, do kojih su došli istraživači Projekta ''Puls integriteta i povjerenja u policiju na zapadnom Balkanu'', zapošljava 22.006 osoba, a u 2015. godini potrošeno je 670 milijuna KM za sve policijske institucije u državi.

Istraživačica Centra za sigurnosne studije (CSS) Mirela Hodović na predstavljanju projekta kazala je da više parlamentarnih tijela vrši nadzor nad radom policije na različitim razinama.

Na državnoj razini to je Zajedničko povjerenstvo za obranu i sigurnost i Odbor za žalbe policijskih tijela, na razini Federacije BiH Povjerenstvo za sigurnost oba doma, na razini Republike Srpske Odbor za sigurnost te neovisna skupštinska povjerenstva na županijskoj razini.

''Općenito, kada je u pitanju rad vanjskih tijela u provođenju nadzora nad radom policije, rezultati analize pokazuju da nepostojanje sveobuhvatnog zakonskog okvira umanjuje njihov značaj u provođenju nadzora'', istaknula je Hodović.

Usvajanje državnog zakona, naglasila je, doprinijelo bi preciznijem reguliranju ove oblasti i efikasnijem radu.

Govoreći o transparentnosti parlamentarnih tijela rekla je da nije na željenoj razini jer informacije o radu i aktivnostima nisu dostupne, ili budu objavljeni kratki zapisnici sa sjednica.

U svim policijskim odjelima uspostavljene su jedinice za unutarnju kontrolu, nadležne za vođenje internih istraga, a Hodović smatra kako te jedinice nisu u potpunosti nezavisne u radu jer njihove rukovoditelje imenuju rukovoditelji konkretnih policijskih agencija.

''To bi se moralo promijeniti, bilo bi najbolje da njih imenuje neko vaninstitucionalno tijelo, da bi bila postignuta neovisnost'', naglasila je Hodović.

Policijske agencije ne posvećuju ni adekvatnu pažnju upravljanju ljudskim resursima s obzirom na to da ne posjeduju zasebne integralne strategije upravljanja ljudskim resursima u kojima bi bili obuhvaćeni svi segmenti rada.

''Podaci pokazuju da većina policijskih agencija nije zadovoljila ni zakonom propisan postotak žena'', istaknula je Hodović.

Danas je na okruglom stolu ''Primjena posebnih istražnih radnji u BiH'' rečeno i kako su posebne istražne radnje u sektoru odbrane i sigurnosti, kojima se privremeno ograničavaju ustavna prava i slobode građana radi pribavljanja saznanja i dokaza važnih za krivični postupak koristan instrument u borbi protiv najtežih oblika kriminala i zaštite državne sigurnosti.

Istaknuto je da je BiH napravila veliki demokratski iskorak "jer se može pričati i o ovim stvarima". Međutim, njihova primjena može izazvati i različite pristupe koji mogu narušiti vladavinu prava i ugroziti ljudska prava, što je konstatirano i u presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić je istaknuo kako se posebne istražne radnje mogu provoditi jedino ako se na drugi način ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nerazmjernim teškoćama.

Istaknuo je da svaka agencija za sigurnost na županijskoj razini ima centar za slušanje, ali da ga do sada neke agencije nisu stavile u funkciju.