Tužiteljstvo u Mostaru: Isticanje zastave Herceg-Bosne nije kazneno djelo
Hercegovačko-neretvansko županijsko državno odvjetništvo objavilo je u utorak da isticanje zastave HR Herceg Bosne, koja se danas naziva zastavom hrvatskog naroda u BiH, ne može biti kazeneno djelo nego eventualno prekršajno, te je obustavilo istragu o njihovu isticanju na području Mostara.
Urednica portala Tačno.net iz Mostara Štefica Galić podnijela je u studenome 2016. prijavu mostarskoj policiji zbog postavljanja tih zastava u središtu Mostara, u povodu obilježavanja 25. godišnjice osnutka HZ Herceg Bosne koja je kasnije prerasla u HR Herceg Bosnu.
Županijsko državno odvjetništvo sa sjedištem u Mostaru odgovorilo je nakon gotovo dvije godine kako se ne može raditi o kaznenom djelu, nego o eventualno prekršaju ukoliko su zastave postavljane bez odobrenja lokalnih vlasti.
"Smatram da se radnja postavljanja zastava HR Herceg Bosne ne može podvesti pod radnju izvršenja kaznenog djela propisanog kaznenim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, nego se ima sankcionirati kroz pravila prekršajnog postupka", naveo je u odgovoru o obustavi istrage županijski državni odvjetnik Zekerijah Sinanović.
Pojasnio je kako kaznenim zakonodavstvom u BiH nije propisana kaznena odgovornost u slučaju isticanja drugih zastava na teritoriju te zemlje.
"Nije propisana kaznena odgovornost za isticanje drugih zastava na teritoriju BiH, a ni Zakon o zastavi BiH ne propisuje kaznenu odgovornost za isticanje druge zastave", stoji u odluci Županijskog državnog odvjetništva HNŽ-a.
Štefica Galić, mostarska novinarka, izjavila je prije dvije godine da je odlučila policiji prijaviti neovlašteno isticanje zastava Herceg Bosne u Mostaru jer nikako nije uspjela saznati tko je donio takvu odluku. Kazala je da "iako je Hrvatica, ne želi da je predstavlja zastava HR HB"
Ratni ministar u vladi Herceg Bosne Vladimir Šoljić izjavio je nedavno kako se tadašnje hrvatsko vodstvo 1993. odlučilo na uspostavu Herceg Bosne kako bi proveli u djelo Owen Stoltenbergov mirovni plan o uređenju BiH kao unije triju republika.
"Hrvati su ga prihvatili i počeli provoditi. Zato su teorije da su Hrvati smislili Hrvatsku Republiku kako bi srušili BiH i pripojili je Hrvatskoj neutemeljene i lažne", rekao je Šoljić.
Odbacio je tvrdnje kako je Herceg Bosni presuđeno kao političkom projektu na suđenju nekadašnjim dužnosnicima bosanskohercegovačkih Hrvata pred Haškim sudom (ICTY).
ICTY je u studenom 2017. osudio šestoricu vojnih i političkih čelnika Hrvata u BiH na visoke kazne zatvora zbog zločina nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u BiH 1993-94.
