Prlić: Herceg Bosna je bila za Bosnu i Hercegovinu

Vijeće Haaškog suda pogrešno je utvrdilo kriminalnu namjeru Herceg-Bosne, rekao je pred Žalbenim vijećem Jadranko Prlić istaknuvši kako nije bilo nikakve namjere preseljenja muslimana.

"Herceg-Bosna je obuhvaćala sva slobodna područja, sve do formiranja FBiH 1994. godine. Dio od Tuzle, do Neuma - nalazi se 2.5 milijuna ljudi pod zaštitom Armije BiH i HVO", kazao je Prlić te dodao kako je predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna odgovarao HVO-u, a ne nekom izabranom klubu.

Pregovori o organizaciji, ne o podjeli

"Što je važno za preseljenje stanovništva, u ime svih ovih općina, Boban, a kasnije i Zubak su pregovarali o planovima i unutarnjoj organizaciji - a ne o podjeli, kako se smatra", rekao je i dodao kako je unija 46 općina nastala s ciljem obrane u uvjetima raspada Jugoslavije.

"Da su pravilno gledali dokaze, zaključili bi da su srpski napadi imaju namjeru stvaranja Velike Srbije, tako da je bespredmetna priča o dogovoru iz Karađorđeva - jer je došlo do rata", ocijenio je Prlić.

"Politički karakter HZHB je potvrđen, da se radi o stranačkom udruživanju. Zanemareno je da je HDZ BIH u čijem okviru su formirane zajednice, uvijek bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda. Vijeće je propustilo primijetiti da HZHB nije bila aktivna šest mjeseci, do početka rata u travnju, kada se formira vojska. Cilj je bila obrana od agresije, ali Predsjedništvo, odnosno Alija Izetbegović formira prvo Teritorijalnu obranu, potom i Arbiju RBiH - u osnovi muslimansku vojsku. Od 44 zapovjednika, 43 su bila muslimani - niti jedan Hrvat", kazao je.

On je u izlaganju između ostalog i kazao da gdje god je djelovao HVO - Armija BiH nije.
Prlić je u svom obraćanju Tribunalu kazao da je prošao kroz sav dokazni materijal koji je Pretresno vijeće propustilo, te je tražio od Žalbenog vijeća da ne poklekne pred završnim argumentima, podnescima i da pažljivo gledaju dokaze i "realni kontekst događaja".

Najavio i izlazak knjige, koja će objasniti šta je to Herceg-Bosna - i koja dokazuje suprotne namjere i njezine ciljeve.

Protiv prekrajanja granica

"U studenom 1993. godine, kada navodno postajem dio zločinačkog poduhvata - dolazi do odluke udruživanja hrvatskih zajednica, njih 46. Temeljem prikazanih dokumenata, pripremljena je karta općina koje su bile dio hrvatskih zajednica - a koje su bile dio Herceg-Bosne", rekao je.
Prlić je onda govorio o pitanjima koja su spomenuta u nalogu od 1. ožujka.

"Uredi za obranu formirani su u 46 općina. Umjesto par istaknutih Tuđmanovih citata iz 1991. godine, Vijeće je propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz ostalih transkripata. U njima stoji da je Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za suradnju s muslimanima", kazao je Prlić.

"U dokumentima HZHB nigdje se ne spominje 'Banovina Hrvatska', premještanje stanovništva, bilo kakav oblik diskriminacije, ništa u suprotnosti sa Ženevskim konvencijama. Svi javni nastupi i diskusije, interni sastanci bili su posvećeni punom poštivanju međunarodnog humanitarnog prava i da se na sve utječe da ih poštivaju. Nije bilo govora o premještanju stanovništva. Svi humanitarni konvoji su propuštani", rekao je Prlić te dodao kako Vijeće nije uzelo u obzir čitav niz dokaza koji obaraju teze o udruženom zločinačkom poduhvatu.

"Svaki od planova je imao ista načela - očuvanje BiH i nepriznavanje bilo kakvih pomjeranja stanovništva Sve je bilo bazirano na cenzusu iz 1990. g. Na svemu tomu je nastala FBiH. Svima koji su napustili domove, a to Vijeće nije primijetilo, za vrijeme mog djelovanja u vladama u BiH je osiguran povrat svima", rekao je Prlić.

"Evakuacije su vršene zbog potencijalnih humanitarnih katastrofa i napada Armije RBiH, potpomognutih mudžahedinima. Herceg Bosna je jamčila povratak imovine pravim vlasnicima i usvojene su mjere da se svi moraju vratiti u domicilna mjesta. U Herceg Bosni je bio zabranjen promet nepokretnosti uopće", rekao je Prlić.

Muslimanska republika Bosna

Također, naglasio je kako je formiranje Hrvatske Republike Herceg Bosne bio izraz prilagođavanja mirovnom planu o uniji triju republika.

"Ne primjećuje se ni dogovor muslimana sa srpskom stranom o raspadu BiH i o tomu kako su oni proglasili Muslimansku Republiku Bosnu", dodao je.

Naime, pred Žalbenim vijećem Haaškog tribunala danas je počela sedmodnevna rasprava o žalbama na prvostupanjsku presudu kojom su na 111 godina osuđena šestorica dužnosnika Herceg-Bosne.

Haaški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.