Tužiteljstvo BiH „prati situaciju“ nakon Dodikovog potpisivanja

Nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik objavio na Twitter profilu da je potpisao ukaz suprotno stavu visokog predstavnika, Državno tužiteljstvo je na upit Detektora odgovorilo da “prati situaciju“, ali nije dalo detalje šta to konkretno znači, dok stručnjaci ističu da bi ova institucija trebala reagirati.

Dodik je na svom Twitter nalogu objavio da je potpisao ukaz Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na sedmoj posebnoj sjednici, održanoj 21. lipnja 2023. godine, uz fotografiju samog ukaza, prenosi BIRN.

Pročitajte još

Dodik stavio potpis na sporni zakon, sada bi mogao kazneno odgovarati

Prošlog vikenda je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH nakon niza odluka Narodne skupštine koje se odnose na nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. Visoki predstavnik je također poništio ove odluke. Izmjenama Krivičnog zakona Schmidt je kao krivično djelo predvidio neizvršavanje odluka ili sprečavanje izvršavanja odluka visokog predstavnika.

Iz Tužiteljstva su za Detektor kazali da zajedno s partnerskim institucijama i agencijama za provedbu zakona prate situaciju u pogledu postojanja elemenata kaznenih djela iz nadležnosti Tužiteljstva.

Provjeriti sve informacije

“Tužitelji će u tom smjeru provjeriti sve dostupne informacije, o čemu će javnost biti obaviještena“, navodi se u odgovoru na upit Detektora, bez dodatnih pojašnjenja.

Dodik je potpisivanje ukaza o proglasu zakona kojim se neće objavljivati odluke visokog predstavnika uradio planski i s namjerom, smatra Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava, “jer sada i ako dođe do krivičnog gonjenja, iz Republike Srpske će postavljati pitanje legaliteta visokog predstavnika u BiH“.

“Ipak, mislim da Tužiteljstvo BiH mora reagirati na ovakav čin. Čitavu strategiju posljednje vrijeme Dodik i političari iz Republike Srpske grade upravo na postavljanju pitanja legaliteta visokog predstavnika. Kako će se ovo pravno raspetljati, ostaje da se vidi“, kaže on.

Vlado Adamović, odvjetnik i bivši dugogodišnji sudac kaže da je sam čin potpisivanja ukaza predmet za opservaciju i Tužiteljstva BiH, ali i Ureda visokog predstavnika.

“To je isključivo odnos radnji protiv Tužiteljstva i OHR-a, i kako se oni postave, tako će se pokazati dalje djelovanje Dodika. Sve ostalo su samo ‘želje i čestitke’. Ako Tužiteljstvo BiH ovo ocijeni kao radnju za gonjenje, kao i OHR u okviru svoje nadležnosti, onda treba vidjeti rezultate i davati neki dublji komentar. Kao i u slučaju da ništa ne poduzmu“, kaže on za Detektor.

Odvjetnik Miodrag Stojanović smatra da je suštinsko pitanje koga će Tužiteljstvo goniti – zastupnike Narodne skupštine, predsjednika Skupštine ili Milorada Dodika.

Tko će uhititi Dodika

“Tko će, recimo, uhititi Dodika i kojim resursima? Ovo je jako kompleksno i složeno, prije svega političko pitanje. Mi imamo 1.000 razloga ponovo da se ‘tučemo’, ali ja vjerujem da će ovo uskoro biti ‘bura u čaši vode’ i da ćemo prevladati sve ove probleme“, kaže on.

Stojanović dodaje da je pitanje neobjavljivanja odluka Ustavnog suda, što je nedavno određeno novim zakonom u Republici Srpskoj, zaista presedan u pravnoj legislativi, jer je obaveza obje entitetske skupštine da poštuju odluke Ustavnog suda.

Pročitajte još

Der Spiegel: Pored Dodika, tu se povremeno nađe i Čović

“Ipak, šta se sve događalo u vezi Ustavnog suda, izmjenom njegovog pravila 39 o radu, te da postoji problem sa izborom sudaca iz reda srpskog naroda, onda i ne čude postupci vlasti iz Republike Srpske. Ja zaista ne pravdam postupke, ali ih mogu razumjeti“, kaže on.

Advokat Aleksandar Jokić ističe da se novim dešavanjima proisteklim iz odluka i zakona koje je donijela Narodna skupština dobio i set novih krivičnih djela o kojima do prije sedam dana nitko ništa nije znao.

Nije to jednostavno

“Lako je reći da je nešto antidejtonski, ali treba to i dokazati. kako laički svi misle. Koji su to elementi krivičnog djela, koji će to vještak utvrditi i niz drugih pitanja se stavlja na teret Tužilaštvu, a što je iz ugla Krivičnog zakona BiH jako teško dokazati“, smatra on.

Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u BiH je priopćilo na svom Twitteru da je ovakav Dodikov čin neustavan i namjeran napad na Dejtonski mirovni sporazum, bosanskohercegovački ustavni poredak i samu državu.

“Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine i nastavit će smatrati pojedince uključene u antidejtonsko ponašanje odgovornim za svoje postupke”, naveli su iz ove ambasade.

Nakon što su zastupnici usvojili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji predviđa da se odluke najviše sudske instance neće primjenjivati na području entiteta te Zakon kojim se predviđa neobjavljivanje odluka visokog predstavnika, Schmidt je 2. srpnja ove zakone stavio van procedure, odnosno izmijenio Krivični zakon BiH.

Pročitajte još

Oglasilo se američko veleposlanstvo: Ovo je Dodikov napad na državu

Schmidtovom odlukom, između ostalog, dodan je novi član Krivičnog zakona BiH koji se tiče neizvršavanja implementacije odluke visokog predstavnika. Tu se, između ostalog, navodi da će se osoba koja je odgovorna za funkciju ili obnaša funkciju na bilo kojem nivou vlasti u BiH – od države do mjesne zajednice – a koja ne impelmentira ili ne izvršava, ili sprječava izvršavanje odluke visokog predstavnika, kaznit zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Prema novom članu, osoba koja je direktnom ili indirektnom naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprječava izvršenje odluke visokog predstavnika, a koja informira nadređenog da je taj postupak krivično djelo, može biti blaže kažnjena. Osoba koja je naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprječava izvršenje odluke visokog predstavnika, a koja o tome informira tužitelja, neće biti kažnjena.

Do trenutka objavljivanja ovog teksta Detektor nije dobio komentar iz Ureda visokog predstavnika o Dodikovom ukazu.