Tuđe nećemo, svoje ne damo

Zastupnik u zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Denis Bećirović, govoreći o pitanju statusa Sutorine, danas je na pres-konferenciji u Sarajevu istaknuo kako je zadatak izabranih dužnosnika braniti interese BiH.

''Za državu i granice BiH zalagat ćemo se isključivo mirnim i demokratskim putem i pravnim sredstvima. Poštujemo neovisnost Crne Gore, ali i princip da tuđe nećemo, a svoje ne damo'', kazao je Bećirović, koji je 24. prosinca prošle godine uputio Rezoluciju o Sutorini u parlamentarnu proceduru s ciljem da se ukaže na važnost Sutorine za BiH, da se objektivno utvrde pravne, povijesne, zemljopisne, ekonomske i druge činjenice.

''Moramo pokazati da nam je stalo do svakog pedlja teritorije BiH'', rekao je Bećirović, dodajući kako su nedvojbene činjenice da BiH posjeduje snažne argumente i da se gotovo svi u BiH slažu da je prema državi BiH napravljena pravna, državna i povijesna nepravda.

Ovom rezolucijom, čija je suština da se ozbiljno otvori pitanje Sutorine, traži se da Zastupnički dom ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

''U ovom trenutku mi, nažalost, nemamo konsenzus među organima zakonodavne i izvršne vlasti o ovom pitanju'', kazao je Bećirović te naglasio kako je pitanje Sutorine isključivo pitanje države BiH i da u tekstu Rezolucije nema riječi o entitetima.

''Ako se Sutorina uspije vratiti u sastav BiH, to je isključiva nadležnost državnih organa BiH. Titular vlasništva nad Sutorinom je država BiH i tužbu u Međunarodnom sudu pravde može podnijeti jedino BiH'', rekao je Bećirović.

Cilj je, ističe, da gradimo dobrosusjedske odnose, ali ne na štetu BiH.

''BiH ima i vlasničko pravo nad Sutorinom, jer Crna Gora nema argumenata za vlasničko pravo nad ovim teritorijem. To što je eventualno Đuro Pucar Stari dogovorio s rukovoditeljima Crne Gore to nema pravnu snagu'', kazao je Bećirović.

Prateći iz medija izjave crnogorskih dužnosnika, uvidio je da se u Crnoj Gori najčešće koristi argument da Sutorina i Kruševica pripadaju Crnoj Gori na osnovu Zakona iz 1936., kojim je ova teritorija tada prebačena iz trebinjskog u bokokotorski srez Zetske banovine.

''Zetska banovina nije pravni zastupnik, odnosno Crna Gora nije pravni zastupnik Zetske banovine. Čak i da jeste odluka nove Jugoslavije poslije 1945. godine, a onda i Zakon iz 1946. godine poništava sve pravne akte iz tog vremena'', istaknuo je Bećirović.

U tom smislu, kaže da je važan dokaz iz zbirke stenograma s prezidijuma AVNOJ-a kojom se dokazuje da se granice BiH uzimaju s Berlinskog kongresa, na kojem su utvrđene granice BiH i Crne Gore, to jest da se u sastavu BiH nalazi Sutorina.

Zaključio je da smo Sutorinu naslijedili od naših predaka i da se za nju vrijedi zalagati.

Inače, javna rasprava o pitanju statusa Sutorine povodom Prijedloga rezolucije o Sutorini, predlagača zastupnika Denisa Bećirovića bit će održana 24. veljači u Sarajevu. Do tada se čeka da se o ovom pitanju očituje i Vijeće ministara BiH.