Topić: Stabilnost u regiji i BiH ugrožavaju 'etnonacionalne politike'

Slovenija za sada ne razmišlja o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka, koji se po zakonu može uvesti u slučaju povećane ili ratne opasnosti, piše u petak ljubljansko "Delo" u vezi sa sigurnosnim stanjem u europskom okruženju i sličnim zamislima koje se pojavljuju u susjednim državama.

Prijedlog u takvoj situaciji daje vlada, a odobrava parlament, a uveo bi se obvezni rok u trajanju tri mjeseca, piše list koji se poziva na izvore u ministarstvu obrane.

Slovenija je obvezno vojni rok ukinula 2003., godinu prije ulaska u EU i NATO, te profesionalizirala vojsku koja trenutno, zajedno s pripadnicima pričuvnog sastava, broji 7809 pripadnika. Dugoročnim programom predviđeno je povećanje tog broja na deset tisuća.

Problem popunjavanja stalnog i rezervnog sastava su relativno niske plaće, a vlada je krajem prošlog mjeseca, sa 1000 na 1400 eura, povećala naknadu za dobrovoljce koji uspješno završe tromjesečnu vojnu obuku, kako bi ispunili kriterije za ulazak u rezervi sastav.

Iako neki smatraju da bi Slovenija trebala povećati vojne troškove i opremu, zbog standarda NATO saveza, povećanih sigurnosnih rizika i zato jer troškove obrane povećavaju zemlje u regiji, analitičari smatraju da to nije izgledno.

Prema podacima "Dela", slovenski izdaci za obranu lani su iznosili 366 milijuna eura, Hrvatska je za te namjene izdvojila 587, a Srbija 500 milijuna, no na to ne treba gledati kao na trku u naoružavanju i poticati "paniku", jer se radi o modernizaciji opreme i naoružanja, kazao je za list Iztok Prezelj s katedre za obranu Fakulteta političkih znanosti u Ljubljani.

No, on se slaže da naglašena retorika kojom se to prati i prikazuje kao naoružavanje pred rat zabrinjava u kontekstu "zabrinjavajućeg jačanja nacionalizama" u Europi.

Zapadni Balkan oduvijek je bio rizičan zbog konfliktnog rješavanja sporova, ali je nepotrebno stvarati paniku, smatra Prezelj.

"Najveći problem Balkana nisu Srbija i Hrvatska, nego BiH i Kosovo", naglasio je Prezelj u vezi navodne "utrke u naoružanju".

Drukčije stajalište iznijela je za "Delo" Tanja Topić iz Banje Luke, predsjednica Fundacije Friedric Ebert u tom gradu. Po njenim riječima, stabilnost u regiji i u BiH ugrožavaju "etnonacionalne politike" koje manipuliraju građanima, a političke napetosti u BiH postaju konstanta koja se zapravo percipira kao stanje realnosti, što se vidjelo oko pitanja referenduma u Republici Srpskoj.

Ona navodi da se Srbija i Hrvatska još uvijek bore za položaj "regionalnog lidera", pri čemu se obje, po njenom mišljenju, služe "eksplozivnom retorikom i nevjerodostojnom politikom" koja destabilizira atmosferu i osjeti se u BiH. No, unatoč strahu od rata do njega ne može doći jer su zemlje u regiji "ekonomski na dnu" i jer ih "masovno napuštaju ljudi", kazala je Topić za vodeći slovenski list.