Tko je nadležan za djela u kojima je pričinjena veća šteta u jednom entitetu?

Državni sud bi, prema novim izmjenama Nacrta zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, trebao imati nadležnosti nad kaznenim djelima iz jednog entiteta ukoliko je pričinjena veća šteta, što uključuje korupciju i druga djela, ali preostaje još dogovor oko lokacije višeg suda da bi zakon koji godinama koči politika bio usvojen, kao neophodni uslov približavanja članstvu Europske unije.

Davor Bunoza, ministar pravde BiH, za Detektor kaže da je novim izmjenama zakona o sudovima propisano da je Sud BiH nadležan za procesuiranje kaznenih djela korupcije počinjenih na teritoriji jednog entiteta, u slučaju kada je nastupila šteta većih razmjera za državu. Što je šteta većih razmjera za državu, odlučivat će se na općim sjednicama Suda BiH, kao što se odlučuje i sada, objašnjava ministar.

Mišljenje Venecijanske komisije

"Mi smo tu prihvatili mišljenje Venecijanske komisije da se oblasti kaznenih djela jasno preciziraju i definiraju, što smo i uradili, da ne bude proizvoljnosti. Do sada nije bilo jasno na osnovu čega je za određena kaznena djela Sud BiH nadležan. Gdje god je korupcija počinjena na teritoriji jednog entiteta ili veća šteta, nadležan je Sud BiH", kaže Bunoza.

Dodaje kako su, osim korupcije, na preporuku Venecijanske komisije uzete sve oblasti sadržane u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, gdje će u slučaju kada je veća šteta nastupila biti nadležan Sud BiH. To uključuje djela terorizma, trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja žena i djece, nezakonitu trgovinu drogom, oružjem i pranje novca, te kompjuterski i organizirani kriminal.

Nedostaje politička volja

"Ako postoje elementi korupcije u nekom predmetu koji lokalno pravosuđe, recimo u Banja Luci ili Mostaru, ne može riješiti, ako nas na to upozoravaju u izvještajima Europske unije, Sud to zaključuje i preuzima takve slučajeve", rekao je Bunoza.

Zakon je, prema njegovim riječima, usaglašen, ali nedostaje politička volja da bude i usvojen. Problem je i dalje sjedište višeg suda. Stranke iz Federacije – Narod i pravda, SDP i Naša stranka – inzistiraju da sjedište bude u Istočnom Sarajevu, dok stranke iz RS-a smatraju da drugostupanjski sud treba biti u Banja Luci.

Precizno definiranje nadležnosti

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i pravde, kaže da su tražili da se precizno definira nadležnost po pitanju krupnih koruptivnih djela jer se "ostavljao prostor da taj međuentitetski koncept olakša neka kriminalna djela". Dodaje da dokument novih izmjena zakona nikada nisu dobili.

"Mi nemamo političkog dogovora oko sjedišta, tako da mi u dalju raspravu nismo išli. Je li druga strana na to pristala, ne znam. Jer je nama to pitanje sjedišta vrlo važno, krucijalno, tu se nismo pomjerili. O drugom dijelu nemamo razloga rapsravljati", rekao je Konaković.

Potpuna neovisnost

Ministri iz Republike Srpske – Nenad Nešić, Srđan Amidžić i Staša Košarac – koji su članovi Vijeća ministara BiH, nisu bili dostupni za razgovor. Neslužbeno doznaje Detektor da u ovom entitetu smatraju da su nadležnosti Suda BiH proširene novim prijedlogom zakona.

Usvajanje zakona o sudovima i drugih uvjet je od kojeg ovisi odluka o otvaranju pregovora o pristupu BiH u EU, nedavna je ocjena predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, te premijera Nizozemske i Hrvatske Marka Ruttea i Andreja Plenkovića, koji su boravili u posjeti BiH.

Detektor je ranije pisao da bi se ovim zakonom osigurala potpuna neovisnost drugostupanjskog postupanja, odnosno žalbenih postupaka pri novom, višem sudu BiH. Trenutno se u Federaciji na presude opštinskih sudova može žaliti županijskim sudovima, a u Republici Srpskoj na presude osnovnih sudova okružnim.

Ali na državnoj razini oba postupka se vode pred jednim sudom, zbog čega je bilo potrebno razdvojiti prvostupanjski i drugostupanjski sud. To u praksi znači formiranje višeg suda BiH koji bi, između ostalog, postupao po žalbama na prvostupanjske odluke Suda BiH.