Tijekom posljednjih pet godina uništeno 8.992 mina i 9.992 zaostalih eksplozivnih ostataka iz rata

Proglasivši 4. travanj Međunarodnim danom svjesnosti od opasnosti od mina i pružanju pomoći protuminskom djelovanju u svim zemljama suočenim s ovim problemom, Generalna Skupština UN-a je 2005. godine istaknula snažno zalaganje na polju ubrzanja kontinuirane podrške i traženja što boljih rješenja za okončanje ovog dugogodišnjeg problema, kojim je pogođeno preko 60 zemalja širom svijeta, prenosi Anadolu Agency (AA).

BiH jedna od najugroženijih u svijetu

U svjetlu nemilih događaja vezanih za postojanje opasnosti od COVID-19 i prijetnje koju isti predstavlja za BiH, Centar za uklanjanje mina u BiH na današnji dan želi da podsjeti sve građane na još uvijek prisutna minsko eksplozivna sredstva zaostala iz prethodnih ratnih događanjima i da apelira na stanovništvo da se strogo pridržava znakova koji upozoravaju na opasnost od mina, naročito jer se većina minskih nesreća događa početkom proljeća.

"Podatak da je BiH jedna od najugroženijih u svijetu, kada je riječ o minsko eksplozivnim sredstvima govori da se na njihove posljedice mora upozoravati. Kako zbog trenutnog ograničenja kretanja većina ljudi, i pored strogih upozorenja da ostanu kući, ipak odlazi u prirodu, veoma je bitno upozoriti na postojanje i ovakve vrste opasnosti i izbjegavanje nepoznatih područja", navedeno je iz Centra za uklanjanje mina u BiH.

Kako su naveli, u Bosni i Hercegovini se poduzimaju sve neophodne i raspoložive radnje kako bi se zaštitili ugroženi civili i što efikasnije uklonila minsko eksplozivna sredstva, koja ne biraju svoje žrtve, a svi preživjeli i porodice žrtava minskih nesreća, adekvatno zbrinuli uz zakonska rješenja koja im omogućuju uključenje u društvene tokove i nediskriminaciju.

"Tijekom posljednjih pet godina u našoj zemlji je oslobođeno i vraćeno na korištenje 158,5 kilometara kvadratnih, gdje je uništeno 8.992 mina i 9.992 zaostalih eksplozivnih ostataka iz rata. Ukupan broj žrtava od mina iznosi 1.767, od čega je 617 smrtno stradalo. S kakvom opasnošću se naša zemlja i dalje bori, te koliko su ove naprave nestabilne i opasne, govori i činjenica da su se tijekom prethodne godine dogodile dvije deminerske nesreće u kojima su dva deminera smrtno stradala, a četiri su ozlijeđena", istakli su iz Centra.

Sumnjivo 965 kilometara kvadratnih

Centar za uklanjanje mina u BiH je tijekom prethodnih 18 mjeseci u suradnji s NVO Norveška narodna pomoć i Oružanim snagama BiH, a uz financijsku podršku Europske Unije (EU IcSP), radio na finalizaciji projekta ''Opća procjena minski sumnjivih područja u BiH'' čime je potvrđena ukupna minski sumnjiva površina od 965 kilometara kvadratnih, dok su svi terenski zadaci, njih preko 480, prilagođeni novoj metodologiji "Oslobađanja zemljišta" kao efikasnijem i efektivnijem pristupu rješavanja minske kontaminacije u narednom periodu.

Svi podaci prikupljeni kroz ovaj projekat služe kao osnova za podnošenje zahtjeva BiH za produženje prema Otavskoj konvenciji, potpisanoj 1997. godine zajedno s više od 160 ostalih zemalja pogođenih istim problemom.

Prema navedenom zahtjevu je jasno precizirano da sva preostala minska polja budu očišćena do 2025. godine, kako je i predviđeno Strategijom protuminskog djelovanja u BiH, usvojenom prošle godine od strane Vijeća ministara BiH.

Istovremeno uz financijsku podršku Europske Unije (EU IcSP), Razvojni Program Ujedinjenih Nacija (UNDP) u suradnji s BHMAC-om i Ženevskim Međunarodnim Centrom za Humanitarno Deminiranje (GICHD) radi na razvoju novog informacionog sustava (baze podataka), koji će uveliko unaprijediti, olakšati i ubrzati rad na oslobađanju površina od minsko sumnjive opasnosti. U sklopu Projekta, urađena je i mobilna aplikacija s minsko sumnjivim površinama, koja će uskoro biti dostupna svim građanima BiH. Ova aplikacija će omogućiti svima da budu upoznati s opasnostima od mina čime će biti povećana sigurnost građana.

Nova Komisija za deminiranje

"Iako se kao država trudimo da maksimalno uložimo u ovaj proces, moramo izraziti zahvalnost svim donatorima koji i dalje ne zaboravljaju važnost protuminskog djelovanja i nadamo se nastavku ovakvog vida podrške i u narednom periodu. Bitno je navesti da sve aktivnosti na terenu u smislu izvođenja operacija deminiranja trenutno stoje zbog novonastale situacije u zemlji i okruženju, što će se zasigurno odraziti na realizaciju godišnjih operativnih ciljeva", naveli su iz Centra za uklanjanje mina u BiH.

Očekuju da će što prije biti formirana nova Komisija za deminiranje, kao tijelo s nizom odgovornosti i nadležnosti u ovom procesu, čije neimenovanje stvara dodatni pritisak i uveliko onemogućava odvijanje zadataka, a dijelom je dovelo i do blokade procesa deminiranja u prethodnim mjesecima.

"Jedino dobra politička volja i efikasna koordinacija može voditi ka usvajanju izmjena i dopuna postojećeg Zakona o deminiranju u BiH i dostizanju adekvatnih rješenja za konačnu eliminaciju zaostalih minsko eksplozivnih sredstava, dok će Centar za uklanjanje mina u BiH maksimalno angažirati sve postojeće potencijale u cilju realizacije planiranih terenskih operacija", poručili su iz Centra za uklanjanje mina u BiH.