Svi sarajevski vozači i sve sarajevske slobode na jednom mjestu

Teško da će smrt još dvije studentice, Edite Malkoč i Selme Agić, usljed divljačke vožnje potaknuti pravosuđe da promjeni svoju kaznenu politiku. Za suce, sagledavajući kazne i broj krivičnih djela, postoji samo olakšavajuća okolnost, koliko god krivičnih djela počinili, piše portal Žurnal.

''Ni crveno svjetlo na semaforu u centru Sarajeva niti kišno vrijeme nisu spriječili izvjesnog Sanjina Sefića da vozi 100 km na sat. Ubio je dvije dvadesetogodišnje studentice i pobjegao. Nije iznenađenje da je nakon toga iz policije navedeno da je riječ o osobi poznatoj zbog počinjenja više krivičnih djela. Primjera radi, prije šest godina, kao devetnaestogodišnjak bio je akter pucnjave u jednom sarajevskom ugostiteljskom objektu. Kako saznaje Žurnal, osuđen je 2014. godine, istina uvjetno, zbog napada na službenu osobu, odnosno pripadnika SIPA-e'', navodi se u Žurnalovom tekstu.

Dodaje se kako će se u danima koji slijede voditi medijske debate o posljedicama luđačkih vožnji tzv trkača ulicama Sarajeva i ne samo Sarajeva. Građani će u većoj ili manjoj mjeri izaći na protestna okupljanja tražeći da nadležni preventivno reagiraju. Naravno, tu su i gotovo licemjerna priopćenja političkih stranaka, čiji su dužnosnici do jučer izazivali prometne nesreće pa i potom bježali s mjesta događaja i sve okončavali nekažnjeno. U svakom slučaju, županijska vlada je sazvala hitnu sjednicu ovim povodom.

Semir Rastoder osuđen je na 5 godina i šest mjeseci jer je 1. travnja 2014. godine vozeći brzinom od 103 km na sat u sarajevskom naselju Nedžarići usmrtio Havu Dovadžiju, a u tijeku je razmatranje žalbe tužiteljstva na ovu presudu. Izrečena mu je zabrana upravljanja svim motornim vozilima u trajanju od tri godine. Stotine građana prosvjedovali su svojevremeno zato što je Rastoder pušten iz pritvora neposredno nakon nesreće.

Nermin Maslo je listopada 2014. u naselju Dolac Malta vozilom usmrtio pješakinju Josipu Knežević i teško ozlijedio još jednu maloljetnu djevojku. Vozio je u trenutku nesreće 93 km na sat. Samo za dvije godine imao je 15 registriranih prekršaja, a četiri puta mu je oduzimana vozačka dozvola. Sud je prilikom izricanja kazne naveo kao olakšavajuću okolnost to što ranije nije osuđivan.

Dvadesetogodišnji Kerim Mudželet vozio je 100 km na sat kada je lipnja prošle godine u Titovoj ulici u Sarajevu usmrtio 26-ogodišnju Jelenu Opričić i teško ozlijedio još jednu mušku osobu. Šest dana ranije skrivio je jednu manju prometnu nesreću, a javno se hvalio vožnjom i do 190 km na sat. Za 19 mjeseci počinio je 17 prometnih prekršaja. Presuda mu još nije izrečena, ali je za razliku od prethodnih sličnih slučajeva, Mudželet proveo više od devet mjeseci u pritvoru.

Moguće je, navodi Žurnal, da će posljednji tragični događaj u Sarajevu utjecati na odredbe novog Zakona o sigurnosti prometa BiH koji je u trenutno u proceduri. Za sada je izvjesno da se predlagač više fokusirao na drastično povećanje novčanih kazni kako bi dodatno napunio proračun.

''Recimo da nije ni to sporno, no javnost prije svega traži strožije procesuiranje onih koji svojom vožnjom ili prolaze nekažnjeno ili dobivaju niz prekršajnih kazni sve do trenutka kada svojom bezobzirnom vožnjom ne ubiju pješake ili druge vozače. Samo za prvih pola godine u Sarajevu je poginulo 5 pješaka i još toliko onih koji su bili u drugom vozilu'', navodi Žurnal dodajući kako je upravo blaga kaznena politika kada su u pitanju vozači koji stalno predstavljaju opasnost na ulicama, jedan od glavnih razloga revolta građana.

Zakon o krivičnom postupku FBiH predviđa za djela protiv sigurnosti javnog prometa kojima je prouzrokovana smrt jedne i više osoba zatvorsku kaznu od jedne do osam godina, a za bijeg s mjesta nesreće, odnosno neukazivanje pomoći ozlijeđenoj osobi od tri mjeseca do tri godine zatvora.

No, u sudskoj praksi nema izricanja maksimalne kazne za ovakva krivična djela, a nema ni zbirne kazne ukoliko su u pitanju oba navedena krivična djela. Sve se svodi na traženje olakšavajućih okolnosti za trkače-ubice.

Istine radi, nije kaznena politika blaga samo prema njima. Ništa bolja nije ni prema brojnim povratnicima u vršenju najtežih krivičnih djela. Žurnal izdvaja samo nekoliko karakterističnih primjera.

''Pogodite koliko je dole navedenih provelo u zatvoru i jesu li još uvijek tamo?'', pita Žurnal.

I.T. za 12 godina skupio 14 krivičnih djela. Posjedovao drogu, pljačkao nedozvoljeno držao oružje i eksploziv, i na kraju je počinio ubojstvo.

B.D. Za 6 godina 14 puta evidentiran. Nasilničko ponašanje, ugrožavanje sigurnosti, izazivanje opće opasnosti, nedozvoljeno držanje oružja, iznuda.

A.K. za šest godina počinio je 6 krivičnih djela. Izazivao opću opasnost, nasilnički se ponašao, nanosio ljudima tjelesne ozljede. Osuđivan i za iznudu.

T. Z. 19 krivičnih djela za 12 godina, Razbojništvo, teška krađa, izazivanje opće opasnosti, napad na službenu osobu.

A.E. dosije s 20 krivičnih djela. Teška krađa, nasilničko ponašanje, ugrožavanje sigurnosti, nanošenje teške tjelesne ozljede.

N. Dž. evidencije navode 7 krivičnih djela za 7 godina. Pokušaj ubojstva, izazivanje opće opasnosti, nasilničko ponašanje, ugrožavanje sigurnosti.

S. D. za 10 godina 20 krivičnih djela. Teška krađa, nasilničko ponašanje, posjedovanje droge, nedozvoljeno držanje oružja.

A.M. za pet godina počinio je 25 krivičnih djela. Uglavnom se bavi krađama, krivotvorenjem, ali i ugrožavanjem sigurnosti.

E. M. višestruki povratnik. Prodavao drogu, pucao, izazivao opću opasnost, a procesuiran je i za ubojstvo u pokušaju.

S.P. specijalista za teške krađe. Skupio 29 krivičnih djela. Dvaput je počinio i razbojništvo.

A.L. 11 krivičnih djela za 8 godina. Ubojstvo u pokušaju, nasilničko ponašanje, ugrožavanje sigurnosti, nedozvoljeno držanje oružja.