Sutorina: Priča o životu na tromeđi

Na samom ulazu u Igalo, primorsko naselje u općini Herceg Novi, u Crnoj Gori, i danas stoji granični kamen s napisom "Ercegovina" na latinici i ćirilici, koji svjedoči da je nekada područje Sutorine s izlazom na more, u mjestu Njivice, pripadalo Bosni i Hercegovini.

Stanovnici Sutorine, područja koje obuhvaća sedam naseljenih mjesta - Njivica, Kruševica, Prijevora, Ščepoševića, Solila, Vrbanje i Sitnica - na kojem trenutno živi oko 1.600 građana, nisu opterećeni pitanjem aktualiziranja priče o novim razgraničenjima između BiH i Crne Gore, prema kojoj bi područje Sutorine bilo vraćeno pod jurisdikciju Sarajeva, piše Anadolija.

Prioritet im je, kako navode, kako osigurati posao i sredstva za život. Visoku politiku ostavljaju vladama na dogovor.

Porez plaćali u Trebinju

Naime, Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 četvornih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu s Titom i Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

U vrijeme dogovora, Pucar je obavljao dužnost predsjednika Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine, Humo je bio potpredsjednik Vlade NR BiH, Jovanović prvi predsjednik Vlade Narodne Republike Crne Gore, a Bakarić prvi predsjednik Vlade Narodne Republike Hrvatske.

Stanovnici sa područja Sutorine danas se nadaju, vjeruju da će granice između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, s obzirom na to da se taj dio nalazi na tromeđi razgraničenja tri države, nestati ulaskom država u Europsku uniju.

Milorad Mračević, stanovnik Sutorine, i predsjednik mjesne zajednice navodi za Anadoliju kako je u sastavu Sutorine bilo sedam do devet sela.

''Mi smo nekada porez plaćali u Trebinje. Znam to po priči od babe. Knjige su se gore vodile", naglašava Mračević, ističući kako se trenutno na području Sutorine trenutno "ne živi dobro".

Na pitanje jesu li stanovnici Sutorine opterećeni ponovnim otvaranjem pitanja o razgraničenjima, odgovara jaji "nema puno pritisaka".

"Ne razmišljamo puno o tome. To se spominjalo i ranije. Ja sam rođen pod Crnom Gorom i nekako se više osjećam s ove strane. Rođen sam 1953. godine. To je već bilo razgraničeno", navodi Mračević.Naglašava kako su mu sva sjećanja o Sutorini, kao dijelu Bosne i Hercegovine, vezana za njegovu babu.

"Baba mi je pričala, jer je gore (u Trebinje, op.a.) išla, porez plaćala. To sam zapamtio tako", zaključuje Mračević. Trenutačno na području Sutorine, veli Mračević, živi sve manje stanovnika.

Sve manje domicilnog stanovništva

''Da nije ovih što su doselili tijekom rata i vikendaša, bilo bi još manje. Sve je manje - iselio se puno naroda za Herceg Novi, Igalo. Malo je ostalo po selima, 30 posto. Možda još manje", zna predsjednik mjesne zajednice Sutorina.

Gojko Matijašević, pokazuje granični kamen na ulazu u Igalo kao svjedočanstvo da je taj lokalitet nekada bio u sastavu Bosne i Hercegovine. Kao mladić, s 24 godine, kaže: "Više sam vezan za Crnu Goru. Rođen sam tu i tu živim. To je bilo dosta ranije."

Kaže kako mladi ljudi u Sutorini danas žive vrlo loše.

"Trudimo se kad je sezona. Svako radi ono što stigne, čisto da bi se nešto novca sačuvalo za zimu. Posla nema", naglasio je Matijašević.

Nije opterećen pitanjima razgraničenja Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odnosno ponovnim otvaranjem pitanja i inicijativama za vraćanje Sutorine u sastav Bosne i Hercegovine.

"Pitanje života je važnije. Bitno je da čovjek radi, a razgraničenje, valjda će to države da riješe", naglašava Matijašević.

Predsjednik Općine Herceg Novi Milan Vajagić o Sutorini i razgraničenjima Crne Gore i Bosne i Hercegovine govorio je u ekskluzivnom razgovoru za Anadoliju.
"Prema informacijama koje ja posjedujem, a koje sam dobio od predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića, taj problem granica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine je pred rješavanjem. Kako mi je rečeno, sve je dogovoreno i samo je pitanje dana kada će se taj sporazum potpisati", naglašava Vajagić.

Stjecajem okolnosti, znam, navodi predsjednik Općine Herceg Novi, "pošto sam po vokaciji pravnik i radio sam u tadašnjem Općinskom sudu Herceg Novi, da je katastarska općina Sutorina bila u našem zemljišno knjižnom odjeljenju".

Zemljišne knjige u Herceg Novom

"Po meni, tu nema nikakvog spora, jer su granice utvrđene u vrijeme bivše SFRJ kada su službene, legitimne vlasti tadašnjih republika Crne Gore i BiH definirali tu granicu kakva je i danas. Ta će se granica verificirati novim sporazumom između sada neovisnih država Crne Gore i Bosne i Hercegovine", ističe Vajagić.

Vajagić navodi kako su "knjige službeno iz suda u Trebinju prenesene u Herceg Novi neposredno poslije Drugog svjetskog rata".

"Znam da je na njima pisalo, sjećam se kada sam radio na tim poslovima, piše Općina Trebinje katastarska općina Sutorina. To je bilo u nadležnosti do tog vremena u Trebinju i onda je to prešlo u Herceg Novi kada se razgraničenje završilo. To se događalo neposredno poslije Drugog svjetskog rata. Knjige su tada prenesene u Općinski Sud u Herceg Novom", kaže predsjednik Općine Herceg Novi.

Demantira navode da se u Sutorini ne gradi, odnosno da se to ne čini, jer "još sa sigurnošću nismo uvjereni što će biti u konačnici".

"Prostorni plan Herceg Novi obuhvaća cijelu teritoriju naše općine, između ostalog, i Sutorinu. Znamo da je kompletno Sutorinsko polje prije svega, nekada, u doba SFRJ, odnosno kompletna Sutorina bila planirana kao neka treća faza izgradnje Instituta 'Dr. Simo Milošević'. To su tzv. Solila i ostali dio Sutorinskog polja koji je danas, prema našem prostornom planu, predviđen za sportske namjene: izgradnju sportskih objekata. Bilo je i nekih razgovora sa stranim investitorima da naprave golf terene, imamo brojnih ideja - one su inkorporirane u naš prostorni plan Općine Herceg Novi", kaže za Anadoliju prvi čovjek grada.

Navodi da se u Sutorini i mnogim zaseocima grade etno sela. Predsjednik Općine Herceg Novi ističe i kako se Sutorina razvija kao i svaki drugi dio općine.

"Na terenu nije bilo nikada nikakvog spora između građana naših dviju država, pa i samih seljana iz pograničnih sela. Tu su odlični susjedski odnosi. Mi imamo komunikaciju i s Trebinjem, Gackom, Nevesinjem, Ljubinjem, Mostarom, Sarajevom - sa svima imamo korektne odnose. Kad je dan grada, obilazimo se i posjećujemo. I nakon svih ovih događaja koji su zadesili naše narode, gledamo sada da to sve saniramo", ističe Vajagić.

Predsjednik Općine Herceg Novi naglašava kako preko ljeta dolazi veliki broj turista iz Bosne i Hercegovine na ljetovanje u taj crnogorski grad.

Pitanje Prevlake: Dogovor ili arbitraža

"Oni su uvijek dobrodošli gosti i nitko nije imao niti jednu primjedbu. Gledajući kroz naše knjige dojmova gdje se turisti izjašnjavaju nikada nije bilo niti jednog ni najmanjeg incidenta u bilo kom smislu tako da su svi odavde otišli zadovoljni. Mislim da tu nema spora između građana, a ni između vlada BiH i Crne Gore. To će se riješiti u duhu dobrosusjedskih odnosa i budućih komunikacija između naših građana i država", zaključuje priču o Sutorini Milan Vajagić, predsjednik Općine Herceg Novi.

S obzirom na to da se zaljev Boka kotorska nalazi na tromeđi između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zanimalo nas je i u kojoj su fazi pregovori oko rješenja pitanja Prevlake na graničnom pojasu između Crne Gore i Hrvatske.

"To pitanje se rješava između vlada Hrvatske i Crne Gore. Imam informaciju ukoliko se oni ne dogovore i sklope ugovor o razgraničenju da će se dati na međunarodnu arbitražu i da će to biti odluka koju će svi prihvatiti. To je stav i jedne i druge vlade", navodi Vajagić.

Lokalne zajednice tri države: Hrvatske, Crne Gore i BiH pokušavaju, bez obzira na sva otvorena pitanja, napraviti korake kako bi se unaprijedio život građana. Ide sporo i teško, ali se nadaju skorim, boljim rezultatima.

"Ima pokušaja oko Instrumenata pretpristupnih fondova (IPA) i pogotovo to smo pokušali i s Trebinjem i kroz prisnu suradnju s Dubrovnikom i općinom Konavli iz Cavtata. Pokušavamo da uspostavimo odnose, ali nismo zadovoljni sa tim kako to teče na tom planu. Postoji najviše kontakata na sportskom planu. Naši vaterpolo klubovi, košarkaški, nogometaši se posjećuju: igraju prijateljske utakmice. Ima i nekih službenih utakmica u košarci između ženskih ekipa u okviru regionalnih liga. Kontakata na razini lokalnih samouprava je vrlo malo i uglavnom je to bilo oko vodoopskrbe pošto cjevovod za opskrbu grada Herceg Novi vodom ide preko teritorije Hrvatske od Plata preko Konavala do Debelog Brijega (granice s Crnom Gorom). Tu su ostvareni dosta dobri kontakti na tom planu i to je riješeno što je veoma dobar znak da ta dobrosusjedska suradnja može da se razvija u boljem pravcu", podcrtava Valagić.

U posljednje tri-četiri godine nema problema što se tiče pitanja opskrbe Herceg Novog vodom - to je riješeno ugovorima.

Predsjednik Općine Herceg Novi navodi kako je cijena dosta prihvatljiva za grad u odnosu na one ranije, koje su bile. To poboljšanje je, uspjelo, navodi Vajagić, uključivanjem i vlada Crne Gore i Hrvatske.

"Nakon toga smo postigli jednu bolju suradnju. Komunikacija je skoro svakodnevna između naših javnih poduzeća koja se bave vodoopskrbom. Surađuju: naši idu tamo, ovdje dolaze predstavnici vodovoda iz Cavtata. Sva pitanja se brzo i efikasno rješavaju. Mi plaćamo redovno koliko možemo, ali mislim da smo dosta ažurni. Isključenja nema", navodi predsjednik Općine Herceg Novi.

Tri općine, tri države

Inače, zanimljivo je da se ventil kojim se regulira opskrbu vodom Herceg Novog, u Crnoj Gori, nalazi u stanici na Platu, u Hrvatskoj.

Prvi čovjek Herceg Novog vjeruje kako će prostor Dubrovačke, Trebinjske i Hercegnovske regije, iako u tri različite susjedne države, u budućnosti bolje surađivati, na dobrobit svih.

"Trebamo da sjednemo i razgovaramo. Moramo biti u svakodnevnoj komunikaciji, jer smo ovdje upućeni jedni na druge. Praktično je to jedna regija koju je prepoznala i Europska unija i čije su težnje da dođe do uvezivanja Dubrovnika - Dubrovačke regije, Trebinjske i Hercegnovske. To vidimo i kroz želju za neke projekte kao što je pitanje regionalne deponije smeća, vodoopskrbe gdje ima nekih novih ideja", poručuje Vajagić.

Ima puno i zajedničkih potreba i projekata, dodaje, koji upućuju da što prije "moraju da sjednu zajedno i da razgovaraju, grade mnogo bolju suradnju i zajedničku budućnost između tri općine - regije".

"Bez obzira na nacionalne i vjerske razlike, u suštini, po jeziku svi smo isto bliski: takvi smo bili kroz cijelu povijest i nema razloga da ne bude i sada. U jednom razdoblju je došlo do poremećaja i krize koju što prije moramo zaboraviti i izgraditi nova povjerenja, kontakte i da idemo u neku ljepšu priču od one koja je bila prije dvadesetak godina. Kroz povijest ovi narodi imaju pozitivne primjere bez obzira koje su ih nevolje pratile: suradnja je uvijek bila dobra i između ljudi. Ne vidim razloga da to ne bude danas i u budućnosti", poruka je predsjednika Općine Herceg Novi.