Šutnju treba prekinuti: Nasilje nad ženskim tijelom prisutno je i u vrijeme mira

Veliki problem koji se javlja kod žrtava kao posljedica ratnog silovanja jeste šutnja. Najveći postotak žena, od 105 ispitanih, je o zločinu ratnog silovanja progovorio tek između 11 ili 15 godina od zločina kojeg su preživjele, kazala je u izjavi za Fenu dr. Amra Delić predavačica na tribini ' Žensko tijelo kao bojno polje' koja je večeras održana u Mostaru.

Dr. Delić je pojasnila kako u društvu u kojem živimo postoji mnogo faktora koji doprinose šutnji žrtve a jedan od najvećih je šutnja društva koja ima veliki utjecaj na posljedice silovanja.
''Kakve će biti posljedice silovanja, koliko će trajati i koliko će dugo trajati oporavak ovisi ne samo od osobe koja je doživjela zločin silovanja njene strukture i osobnosti, nego i o reakciji društva i socijalno-kulturoloških faktora kojima je osoba nakon silovanja izložena. Bosanskohercegovačko društvo karakterizira kultura šutnje, zavjera šutnje i prešućivanje zločina koji su se dogodili što ima veliki utjecaj na žrtve'', kazala je dr. Delić.

Po njenim riječima, u posljednje vrijeme se radi na prekidanju šutnje koja inače podrazumijeva potiskivanje emocija što predstavlja još veći pritisak na dušu i na patnju žrtve, dodatno je opterećuje i dovodi do pogoršanja psihičkih simptoma i posljedica. Dr. Delić je naglasila kako je jako važno za same žrtve da progovore i da ne šute. Šutnja o silovanju utječe na intenzitet simptoma koji se javljaju nakon njega. Osoba kada progovori oslobađa svoje emocije i to predstavlja i jedan politički čin jer ukazuje na mogućnost djelovanja.

''Žrtve traže djelovanje, a počinitelji zločina traže šutnju i oni na nju računaju. Ako žrtva šuti, šuti i društvo u cjelini''m kazala je dr. Delić naglašavajući kako žrtve traže razumijevanje i spremnost drugoga da ih sasluša. Govoreći o zločinu ratnog silovanja dr. Delić je kazala kako ono predstavlja jednu od najvećih traumatizacija za ženu i kako je ono najčešće udruženo s velikim brojem i različitim vrstama traumatskih iskustava.

''Zločin ratnog silovanja ostavlja dugotrajne i teške posljedice kako na zdravlje preživjelih tako i na njihovo funkcioniranje i na kvalitetu života. Osim individualnih, ratno silovanje ima i kolektivne posljedice, ono predstavlja jednu kolektivnu traumatizaciju jer njime se narušava tkivo obitelji i tkivo društva'', kazala je dr. Delić.

Također, istaknula je kako je istraživanje, koje ja provela 22 godine nakon rata u uzorku na 105 žena, pokazalo da 94,3 posto preživjelih ima posttraumatski stresni poremećaj, 88,2 posto žena imalo je simptome teške i umjerene do teške depresije, 73 posto imalo je visok intenzitet običnih simptoma i drugih simptoma aneksioznosti, dok je većina preživjelih imala nizak nivo zadovoljstva kvalitetom života i uglavnom su se izjašnjavale kao pretežno nezadovoljne u svim domenama.

Govoreći o zločinu ratnog silovanja, dr. Branka Antić kazala je u izjavi za Fenu kako je vrlo važno da društvo i okolina pruže žrtvama rehabilitaciju. Spomenula je kako Udruženje 'Snaga žene' dosta radi na rehabilitaciji žrtava odnosno na jednom novom modelu koji podrazumijeva psihološku, socijalnu, medicinsku i ekonomsku brigu prema problema kojeg žrtve imaju.

''Mi pokušavamo da riješimo problem, budući da jedan veliki broj žrtava i danas prolazi velike probleme i teškoće zbog traume koju su preživjeli, kako zbog svog osobno proživljavanja, tako i zbog proživljavanja u obitelji i u široj društvenoj zajednici'', kazala je dr. Antić.

Moderator večerašnje tribine Nikola Vučić naglasio je kako je nužno govoriti o nasilju nad ženama.

''Nasilju, kao i šutnji o nasilju, moramo se suprotstaviti jer nasilje nad ženskim tijelom prisutno je u vrijeme rata, ali i u vrijeme mira. Posljednji rat na prostoru bivše Jugoslavije jeziv je primjer svih oblika nasilja, posebno kada je riječ o onom ekstremnom, seksualnom nasilju nad ženama'', zaključio je Vučić.

Inače, večerašnju tribinu 'Žensko tijelo kao bojno polje', uzroci i posljedice seksualnog nasilja i torture u ratu – pristup u radu s preživjelima, organizirali su Centar za kritičko mišljenje i portal Tacno.net.