Stranke se svađaju oko zamjenika agencije
Menadžment Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ne može biti imenovan jer se HDZ i SDA ne mogu dogovoriti kome će pripasti pozicija zamjenika, potvrđeno je Nezavisnim novinama iz više izvora, a na ovakve uzroke upozorio je i sam Ramo Rustemović, predsjednik Sindikata Agencije.
"Agencijom nešto manje od godinu rukovodi v.d. direktora Aleksandar Zolak, i on posao obavlja zaista dobro, trudi se maksimalno. On je uspio isposlovati i donošenje Pravilnika o lijekovima. Ipak, on kao usuglašeni kandidat Saveza za promjene nema zamjenika, a pošto zamjenik dolazi iz Federacije, zbog politike još nije imenovan", ističe Rustemović.
Na pitanje koja i kakva politika koči ovo imenovanje, odgovara da, "kako se priča, HDZ i SDA se svađaju kome će pripasti zamjenička pozicija".
"Natječaj je bio još prošle godine, poslije toga je ministar Adil Osmanović poslao najboljeg kandidata na imenovanje. Ta točka je stavljena i na sjednicu Vijeća ministara, ali je odmah skinuta. I od tada se ništa ne događa", ističe Rustemović.
Ističe kako i građani BiH, ali i svi uposlenici Agencije trpe posljedice gotovo pet godina, "koliko Agencija radi bez imenovanog direktora i zamjenika".
I ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, u čijoj je nadležnosti i djelovanje Agencije, potvrdio je za Nezavisne Rustemovićeve navode da je procedura davno završena, ali da je ostalo na tome.
"Mi smo zaista sve završili, međutim nema političkog dogovora što kome pripada, što, opet, nema veze ni s ovim ministarstvom ni s Vijećem ministara, već s nekim drugim instancama", ističe Osmanović.
Nezavisne novine navode kako je ''mnogo kontroverzi'' bilo u vezi s radom Agencije za lijekove, prvenstveno prilikom izrade Pravilnika o načinu kontrole, oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, s obzirom na to da taj dokument Agencija nije mogla usvojiti godinama.
Taj dokument, koji se počeo izrađivati još za vrijeme bivše direktorice Nataše Grubiše, usvojen je krajem prošle godine. Inače, do tada je BiH bila jedina zemlja u Europi koja nije imala ovu vrstu pravilnika, zbog čega su pojedini lijekovi daleko skuplji nego u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i ostalim državama regije, podsjećaju Nezavisne novine.
