Što nam nakon 20 godina Daytona poručuju visoki predstavnici

Aktualni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko i njegovi prethodnici osvrnuli su se na dvadesetu godišnjicu Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. godine, kazavši da se radi o sporazumu koji je osigurao mir, u isto vrijeme ocjenjujući da je budućnost BiH u Europskoj uniji.

''U posljednjih dvadeset godina, međunarodna zajednica je uložila veliki trud i financijska sredstva kako bi pomogla da se BiH obnovi i postane funkcionalna i prosperitetna država, u potpunosti posvećena svojim građanima i integrirana u euroatlantsku obitelj'', priopćio je danas Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).

Podsjetili su da je funkcija visokog predstavnika utvrđena Aneksom 10 Mirovnog sporazuma, a sedam visokih predstavnika obavljalo je ovu funkciju, uključujući i sadašnjeg visokog predstavnika, Valentina Inzka.

 

Inzko koji je ovu dužnost preuzeo u ožujku 2009. godine naglasio je kako je posao visokog predstavnika da osigura poštovanje svih civilnih aspekata Mirovnog sporazuma, da pomogne u pronalaženju rješenja za poteškoće koje se pojave u vezi s provedbom Daytonskog mirovnog sporazuma te da koordinira aktivnosti organizacija i agencija uključenih u provođenju civilnih aspekata mirovnog rješenja.

No, dodao je, građani s pravom žele više od samog mira, budući da priželjkuju društvo u kojem će svaka osoba imati šansu da postigne svoje i opće ciljeve putem talenta i napora, ali Inzko ocjenjuje da su u tom smislu posljednjih deset godina bile razočaravajuće za mnoge građane BiH i međunarodnu zajednicu.

Izrazio je uvjerenje da će u procesu pridruživanja BiH EU i NATO savezu biti potrebno mijenjati daytonski Ustav i osigurati funkcionalniji sustav, ali dodaje da to niko ne može nametnuti te da će se ustavne promjene desit kada BiH bude za to spremna.

''U međuvremenu, smatram da Dayton ne treba kriviti za sve probleme u BiH. Ono što je važno jeste da dok mi razgovaramo o promjenama ne možemo dobru upravu i realizaciju prijeko potrebnih reformi staviti na čekanje, a upravo to se dogodilo u posljednjem desetljeću'', mišljenja je Inzko.

Pojasnio je da prioriteti kao što su unapređenje škola, povećanje opsega zdravstvene zaštite, izgradnja stambenih jedinica, stvaranje novih radnih mjesta, borba protiv korupcije, segmenti su za koje nisu potrebne ustavne promjene.

Naglasio je da se ipak još ne može donijeti pozitivna procjena političkog stanja u zemlji u vremenu kada politički lideri dovode u pitanje suverenitet ove zemlje, osporavaju Dayton i ovlasti visokog predstavnika.

Njegov prethodnik Miroslav Lajčak, koji je obavljao dužnost visokog predstavnika od srpnja 2007. do ožujka 2009. godine, naglasio je kako postoje različita mišljenja kada je u pitanju budućnost BiH, jer dok jedni kažu da se uime uspješne budućnosti Dayton ne smije mijenjati drugi tvrde da se Dayton mora mijenjati zarad uspješne budućnosti BiH.

''Neću se prikloniti niti jednom od ta dva mišljenja. Samo ću reći da želimo europsku budućnost BiH jer ne vidim nikakvu drugu kredibilnu perspektivu osim onu unutar EU i u konačnici unutar NATO-a. Za to je potrebno funkcionalno društvo i funkcionalan ustav. Sve zemlje koje su se pridružile EU u nekom momentu su mijenjale svoje ustave'', stav je Lajčaka.

Christian Schwarz-Schilling, koji je dužnost visokog predstavnika obavljao od siječnja 2006. do srpnja 2007. godine, podsjetio je da nikad nije koristio bonnske ovlasti za smjenu političara nego samo za korekciju zakona koji su ključni za budućnost BiH.

Za njega je prijeko potrebna temeljita pravosudna reforma jer bez takve reforme niti europski, niti briselski, ali ni daytonski ciljevi ne mogu biti realizirani.

Da bi se to postiglo, kaže Schwarz-Schilling, bit će potrebni veliki angažman bh. političara i međunarodne zajednice, jer BiH mora postati članica EU i NATO-a i to što prije.

 

Visoki predstavnik od svibnja 2002. do siječnja 2006. godine Peddy Ashdown smatra da se daytonski model može upotrijebiti za rješenje pitanja u Iraku, Afganistanu, Libiji ili Siriji jer ono što je Dayton brilijantno uradio je bilo postizanje nekih teških kompromisa kako bi se uspostavio mir.

On međutim nije bio baza za izgradnju države, podvlači Ashdown, nego je bio sporazum kako bi se zaustavio rat, a sada je problem s Daytonom taj što mi više ne koristimo Dayton kao osnovu iz koje se gradi funkcionalan država.

''Ono što je počelo kao dinamika integracije u posljednjih deset godina pretvorilo se u dinamiku dezintegracije. Ono što je postignuto u mom mandatu postignuto je zahvaljujući hrabrim političarima koji su imali jasnu viziju kako BiH može da izgleda'', kazao je Ashdown.

Od kolovoza 1999. do svibnja 2002. godine dužnost visokog predstavnika obavljao je Wolfgang Petrisch koji se prisjetio pozitivnih stvari koje su učinjene u njegovom mandatu.

Kazao je i da postoji nada da se prevladavaju etničke podjele u BiH koja karakteriziraju većinu zastoja u zemlji i to se, smatra on, pokazao tijekom prosvjeda u veljači 2014. godine kad su prosvjednici imali transparent na kojem je pisalo "Gladni smo na tri jezika''.

''Mislim da je ovo prvi, ma kako slab znak bio, da BiH može uspjeti kada se stvarno angažira i preuzme odgovornost za svoju zemlju'', zaključio je.

 

Carlos Westendorp, koji je dužnost visokog predstavnika obavljao od lipnja 1997. do srpnja 1999. godine, kazao je da sada, 20 godina od Daytona, uzimajući u obzir trenutni zastoj u vezi s mnogim odlukama koje su donijeli i trebaju donijeti vlasti u BiH, građani razmišljaju o mijenjanju Ustava.

Smatra da ustav nije nepromjenjiv, ali može se promijeniti generalno samo konsenzusom cijele populacije, a ne pojedinaca.

Ocijenio je da je najvažnija stvar da svi u BiH ili većina političkih snaga i građana dođe do nacionalnog sporazuma što je osnova svakog ustava jer, kao je istaknuo, Ustav može biti lijep tekst, ali ako nema dogovora o onome šta je u Ustavu, onda nema budućnosti za tu zemlju.