Stanje u Skoplju normalizirano, analitičari strahuju od novog rata

Situacija u centru Skoplja je normalizirana, priopćio je jutros makedonski MUP, nakon što je sinoć u prosvjedima ozlijeđeno između 77 i 100 ljudi, javlja Tanjug.

Makedonski MUP je na internetskim stranicama objavio da je do 23:30 sati sinoć 77 građana zatražilo liječničku pomoć, dok RTS javlja, pozivajući se na makedonsku policiju da su u sinoćnjim neredima u Skoplju ozlijeđene 102 osobe, među kojima 22 policajca i trojica zastupnika.

Građani Makedonije, koji mjesecima prosvjeduju protiv namjere SDSM Zorana Zaeva da s albanskim strankama formira novu vladu, postavili su šatore ispred zgrade Sobranja da bi tu zanočili.

Prema procjenama medija iz Skoplja, ispred Sobranja se noćas tu nalazilo više od 50.000 ljudi, a njima se pridružuju građani iz više makedonskih gradova.

Predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov izjavio je nakon nasilnih događaja u Sobranju, da "se ova situacija može prevazići samo poštovanjem pravnog poretka Republike Makedonije" i pozvao građane da "budu smireni i ne podiježu raznim provokacijama, lažnim vijestima i manipulacijama".

"Nema pitanja za koja se ne može dijalogom pronaći rješenje u suglasnost s Ustavom i zakonima Republike Makedonije. Zato pozivam lidere parlamentarnih stranaka da dođu u moj kabinet na sastanak da razmotrimo novonastalu situaciju'', rekao je.

Političko-vojni analitičar Zoran Dragišić smatra kako bi nemiri u Makedoniji lako mogli prerasti u etnički sukob između Makedonaca i Albanaca.

"Ovo je posljednji udarac koji, pribojavam se, Makedonija neće moći izdržati. Bilo je pitanje kada će se dogoditi nešto ovakvo što će Makedoniju uvesti u agoniju. Bojim se da će se poslije ovoga teško pronaći rješenje", rekao je Dragišić, podsjetivši kako se i u slučaju raspada Jugoslavije nešto slično dogodilo kada je svako otišao u svoj tabor.

Analitičar Dejan Vuk Stanković kazao je da su Makedonci pokazali spremnost braniti državu, dok je podbacila politička elita pokazavši nedostatak "nacionalnog samopoštovanja".

Vuk Stanković ističe da Makedonija ima još od 2001. godine problem s funkcioniranjem države i da postoji duboka podjela politička političke elite u Makedoniji.

"U ravnodušnosti EU krije se podrška jednoj opciji u Makedoniji. Za nas je interesantno da je Makedonija dobar primjer što ne smijemo dopustitii, da vlastoljublje bude jače od državnog razloga", rekao je on dodajući da je sve prisutniji albanski nabujali nacionlizam, uz podršku sa strane.

Profesor Fakulteta političkih znanosti Dragan Simeunović je rekao da je glavno pitanje što će biti s parlamentom, ali da je činjica da su se Albanci pomaknuli u pravcu stavranja Velike Albanije.

"Albanski ekstremisti su spremni ući u Makedoniju, to je stanje koje više odgovara Albancima, sve dok Europa ne kaže protiv, a u to sumnjam. Da je Europa htjela izbore oni bi već bili. Zaev je mogao raspisati izbore da je htio, a lokalni izbori će se održati u roku koji odredi Europa", naveo je Simeunović.

On je kazao da je sigurno da se albanske oružane skupine neće aktivirati sve dok masa ne pokuša nešto učiniti na silu.

"Albanska strana može biti zadovojna, u Tirani i Prištini i zapadnoj Makedoniji. Nama isto odgovara smirenje kao susjednoj državi, jer ipak su to neka njihova posla, a mi moramo voditi računa o jugu Srbije", rekao je Simeunović.