Nemojte nas žaliti...
Posmrtni ostaci 19 žrtava genocida nad Bošnjacima Srebrenice 1995. pokopani su u nedjelju na 26. obljetnicu tog zločina, a sudionici komemoracije osudili su pokušaje relativiziranja zločina i prekrajanja povijesti.
Na groblju u sklopu memorijalnog kompleksa u Potočarima sada počivaju ostaci 6679 žrtava genocida u kojemu su prije 26 godina pripadnici vojske i policije bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića ubili više od osam tisuća Bošnjaka, mahom muškaraca i dječaka te nekoliko stotina žena.
Među 19 pokopanih su dvojica mladića koji su u srpnju 1995. godine imali samo 16 odnosno 17 godina.
Vjerski obred je pred više tisuća okupljenih predvodio poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović. Sudionici komemoracije rekli su da zbog žrtava treba nastaviti borbu za istinu o srebreničkom genocidu bez koje nema pravde a ni pomirenja i trajnog mira.
Kada Hotić, koja je u genocidu izgubila 56 članova uže i šire obitelji uključujući supruga i sina, kazala je kako majke i supruge koje i danas žive u "gradu mrtvih" neće prestati tražiti istinu i pravdu.
"Nemojte nas žaliti nego pomozite da se izgradi bolji i pravedniji svijet", poručila je Hotić okupljenima na komemoraciji.
Okupljenima se videoporukom obratio hrvatski predsjednik Zoran Milanović koji je izrazio sućut članovima obitelji žrtava a zbivanja u Srebrenici 1995. opisao kao strašni i bezumni zločin.
"Genocid koji je počinjen na ovom mjestu prije 26 godina najstrašniji je zločin na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata te je trajna odgovornost svih država i cijele međunarodne zajednice da čuvaju sjećanja na nedužne žrtve ovog britalnog, nepojmljivog masakra i sumraka civilizacije", kazao je Milanović.
Dodao je kao se tragedija tisuća žrtava stalno produbljuje pokušajima nijekanja ili relativiziranja zločina i ocijenio kako se budućnost i suradnja u regiji neće moći graditi bez iskrenog odnosa prema prošlosti.
Polaganjem vijenca na spomen-obilježje žrtvama genocida počast je iskazao hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić kojega je predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković imenovao osobnim izaslanikom na ovogodišnjoj komemoraciji.
Plenković je ranije tijekom dana na Twitteru objavio kako je 11. srpnja dan podsjećanja na ubojstvo više od osam tisuća bošnjačkih civila. "Taj bezumni zločin poraz je ljudskosti", napisao je Plenković
Uz Milanovića, jedini šef države čija je poruka puštena na komemoraciji bio je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan koji je kazao kako se srebrenički genocid ne može i ne smije zaboraviti a pravda za žrtve mora osigurati.
U Srebrenicu je u nedjelju stigao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je rekao da je važno spriječiti svaki pokušaj relativiziranja povijesti i oživljavanje ideologija koje zločine minimiziraju i danas ponovo predstavljaju prijetnju svim zemljama regije.
"Ne smijemo dopustiti da se bilo gdje ponovi genocid i zločin kakav se dogodio u Srebrenici", kazao je Đukanović.
Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i proširenje Olivér Várhelyi kazao je kako je zajednička dužnost sjećati se zločina u Srebrenici, jednog od najgoreg ratnih zločina u Europi.
"Pamtimo i odajemo počast žrtvama, dijelimo tugu obitelji", kazao je dodajući kako Europa nije zaboravila svoju odgovornost jer nije uspjela spriječiti taj zločin.
Kazao je kako je dužnost zauvijek pamtiti Srebrenicu kako se takav zločin ne bi ponovio.dodajući kako je genocid jasno dokazan pred dva međunarodna suda a presude su pokazale kako počinitelji ne mogu proći nekažnjeno.
"Utvrđene činjenice treba priznati a u EU nema mjesta nijekanju genocida i veličanju ratnih zločinaca. Neprihvatljvi su pokušaji prekrajanja povijesti", rekao je Várhelyi najavivši je kako će Europska komisija pomagati proces europskih integracija BiH kao društva u kojemu vlada pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo no trajnog mira i stabilnosti nema bez pomirenja temeljenog na priznavanju činjenica.
Predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Carmel Agius u svojoj je video poruci istaknuo kako je četvrt stoljeća nakon srebreničkog zločina razočaran manipulacijama onih koji nastoje nijekati istinu.
"Na žalost, već više od 20 godina nijekanje zločina ostalo je omiljeno sredstvo onih koji nastoje održati podjele u zemlji", rekao je Agius opsijući nijekanje srebreničkog genocida besramnim.
"Činjenice su rigorozno provjeravane i potvrđene u brojnim (sudskim) postupcima i vrijeme ih neće promijeniti. Niti jedan sukob u novijoj povijesti nije bolje dokumentiran od raspada Jugoslavije jer su činjenice potvrđene iskazima brojnih svjedoka i dokazima a svaki zaključak suda donesen je izvan razumne sumnje", kazao je Agius.
Podsjetio je kako se zaključno s pravomoćnom doživotnom presudom Mladiću kroz 12 presuda ukupno 35 sudaca iz zemalja diljem svijeta suglasilo da je zločin u Srebrenici predstavljao genocid.
"Nečasno je i bestidno dalje podrivati bolnu istinu. To nije ništa manje zlo od besmislenog o okrutnog nijekanja znanosti. To je obmana, ne dajte da vas prevare oni na vlasti koji tvrde da je priznati zločine isto što i preuzeti odgovornost kao zajednica", poručio je Agius građanima BiH.
Najavio je kako će MICT i dalje nastaviti činiti sve kako bi osigurao da istina o zbivanima u Srebrenici iz srpnja 1995. godine i dalje živi.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je kako o tome što se dogodilo u Srebrenici dovoljno govore tisuće nadgrobnih spomenika, uključujući one u nedjelju pokopanih Azmira Osmanovića koji je kada je ubijen imao samo 16 godina i 17-godišnjeg Fikreta Kiverića koji leži uz posmrtne ostake svog oca također ubijenog 1995.
"Oni svjedoče strašnu istinu da su tisuće ubijene", kazao je Džaferović ističući kako je cilj srebreničkog genocida bio jasan a to je uništenje jednog naroda ubijanjem tri generacije njegovih muškaraca.
Dodao je kako pobijenim Bošnajcima nije presudila nikakva nekontrolirana mržnja nego institucionalna nakana stvaranja velike Srbije.
Upozorio je kako su iz faze nijekanja zločina u Republici Srpskoj sada prešli u fazu otvorenog veličanja zločina i njihovih počinitelja napadajući pritom one koji jasno osuđuju genocid, primjerice rezolucijama kakve su donijeli parlamenti Crne Gore i Kosova.
Time bi se, kazao je Džaferović, morao pozabaviti cijeli svijet jer to nije samo problem BiH i pozvao je visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka da stoga u posljednjim danima svog mandata nametne zakon o zabrani nijekanja genocida i ratnih zločina.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je na Twitteru rekao da bi "možda najprimjerenije bilo šutjeti i osjećati cjelokupnu bol patnje koju su podnijeli oni čijim se sjenama klanjamo" i uz fotografiju Potočara dodao da to mjesto 'govori mnogo više od bilo koje riječi'.
