Patnja traje do danas

''Istina o genocidu u Srebrenici 1995. godine mora se očuvati, napori da se pronađu i identificiraju oni koji se još uvijek vode kao nestali moraju se nastaviti, a počinitelji moraju biti izvedeni pred lice pravde'', kazala je direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Kathryne Bomberger.

Više od dva desetljeća, ICMP predvodi napore da se pronađu i identificiraju oni koji su nestali tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji. ICMP je pomogao identificirati više od 75 posto od 30.000 osoba nestalih u Bosni i Hercegovini, uključujući gotovo 90 posto žrtava genocida u Srebrenici.

Pročitajte još

Srebrenica, glavni grad svijeta, ali samo jedan dan godišnje

Povodom obljetnice oglasio se i predsjednik Europskog vijeća

''Odajemo počast porodicama i voljenima žrtava genocida'', poručio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

''Ujedinjeni smo u našoj tuzi. Ali također i u nadi - da nikada više ne vidimo takve zločine u Evropi. To je ono iza čega stoji Europska unija'', poručio je Michel putem društvenih mreža.

Ozbiljan problem

Savez logoraša u BiH objavio je da još i danas, 26 godina poslije utvrđenih nepobitnih činjenica, i nakon niza presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju kao najviše sudske institucije od 2. svjetskog rata, još postoje pojedinci, grupe, organizacije, pa čak i države, koje su spremne da negiraju nepobitne dokaze, očigledne izgubljene ljudske živote i sve ono što je svima drugima potpuno jasno.

Ističu da je nespremnost na priznavanje očigledne istine, laž i minimiziranje žrtava na bilo kojoj strani, ozbiljan problem i prepreka ka boljoj i zdravijoj budućnosti svih naroda, te je stoga očigledno da se epska borba između dobra i zla nastavlja, samo sada drugim sredstvima.

Najstrašnije zlodjelo u Europi

''Genocid u Srebrenici bio je najstrašnije zlodjelo u Europi od Drugog svjetskog rata, ono za koje smo svi mislili da je nemoguće'', kazala je danas generalna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić povodom obilježavanja 26. godišnjice od počinjenog genocida u Srebrenici.

''Nacionalizam, mržnja i etničko čišćenje doveli su do masovnih ubojstava, razaranja i kršenja ljudskih prava na našem kontinentu. Neizmjerna patnja obitelji i najmilijih ubijenih traje do danas'', naglasila je.

Kako je naglasila, tragedija se ne može poništiti, ali se ne smije odustati od sjećanja na genocid u Srebrenici, odavanje počasti žrtvama i zalaganja za toleranciju među narodima Bosne i Hercegovine i cijele Europe kako se takvo zlodjelo više nikada ne bi ponovilo.

U povodu 26. godišnjice genocida u Srebrenici predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović oglasio se na Twitteru.

"Dok obilježavamo 11. srpnja možda je najprikladnije u tišini osjetiti cjelokupnu bol patnje koju su podnijeli oni čijim se sjenama klanjamo. Ovo nam se mjesto obraća i govori glasnije od bilo kakvih riječi", poručio je Čović.

Presude

Prema podacima Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH), Haaški tribunal (ICTY), odnosno njegov sljednik Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 48 optuženika na više od 700 godina zatvora i izrekli pet doživotnih kazni za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici.

Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 26 osoba, u Haagu je osuđeno 15 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je srbijansko pravosuđe osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osuđena su dvojica bivših pripadnika “Škorpiona”. Od srpnja 2020. godine Tužiteljstvo BiH podiglo je samo jednu optužnicu – protiv Zorana Malinića, koji je u svojstvu zapovjednika Bataljona vojne policije 65. zaštitnog motorizovanog puka optužen za pomaganje u genocidu.