Srbija i Turska mogu ujediniti balkanske narode

Sa konferencije "Turska regionalna sila", koja je u organizaciji Instituta za europske studije održana u Beogradu, poručeno je da su Srbi i Turci narodi koji mogu da ujedine balkanske narode, javio je dopisnik agencije Anadolija. Bivši savjetnik u srbijanskom ministarstvu vjera Aleksandar Raković, analizirajući odnose Srbije i Turske je rekao da je Turska za Srbiju potencijalna nužnost, ali i da je "potencijalno veliki problem".

Istaknuvši demografsku strukturu Turske, Raković, koji je i objavio više knjiga iz oblasti povijesti i društvenih zbivanja, istaknuo je da nitko ne može izbjegavati Tursku. On je kao primjer za to naveo Njemačku u kojoj su u nekim školama turska djeca postala većina, pa je i broj Turaka razlog što ta zemlja kao najutjecajnija u Europi ne vrši popis stanovništva po nacionalnoj osnovi.

Po njegovom mišljenju uloga Turske u Srbiji bit će sve snažnija. "Budućnost gledamo tamnim naočarima, a kakva će biti ne znamo", rekao je Raković. Bivši veleposlanik SR Jugoslavije u Ankari i orijentalist Darko Tanasković rekao je da je današnja Turska blizu da postane regionalna sila i da teži da postane, kako je uvodeći ovaj pojam ukazao, makroregionalna sila.

On je kao osnovu za ovaj stav uzeo primjer knjige aktualnog turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua koji je u knjizi "Strategijska dubina" najavio da će Turska do 2023. postati jedna od najutjecajnijih država svijeta. "Tursku posebno interesuje zapadni Balkan i ona nastoji da u prvom planu izgradi makroregion u kojem bi bili Balkan, Bliski istok i Kavkaz", poručio je Tanasković.

On je ukazao na važnost procjene uspjeha Turske na njenom putu da postane regionalna makrosila, te rekao da se ta zemlja već može smatrati jednom silom regionalnih razmjera. Reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Adem Zilkić ukazao je na važnost odvojenog djelovanja Uprave za vjerske poslove i politiku u generalnom smislu. Zilkić je ovom prilikom pohvalio djelovanje džemata (zajednica) i van Turske, pogotovo na polju obrazovanja i istaknuo njihovu ključnu ulogu u smislu sveukupnog razvoja Turske.

"Povjesničarka Jovana Šaljić je na temu "Kulturne politike Turske" ukazala na popularnost turskih serija u čitavoj regiji, koje djelimično promoviraju tursku kulturu. O ekonomiji Turske govorio je Goran Nikolić, koji je dajući uporedne ekonomske i demografske pokazatelje Turske i Srbije konstatirao da u suštini ne postoji razlika, pogotovo izdvojivši fiskalnu, u monetarnoj ekonomskoj politici.

Predstavnik Instituta za europske studije Miša Đurković govorio je o nevladinom pokretu na čelu sa učenjakom Fetullahom Gulenom, rekavši da je to mreža koja je u više od 100 zemalja diljem svijeta otvorila oko tisuću škola i pomaže u oblasti obrazovanja.