Srbi u Mostaru nisu ravnopravni ni u čemu

''Povratnici u Mostaru se ne mogu zaposliti, ne mogu djeca učiti u školi na materinjem jeziku, nisu ravnopravni ni u jednom segmentu života s ostala dva naroda. Zato treba naći jedan mehanizam da funkcioniraju tri naroda u našem gradu'', rekao je u izjavi za medije Gojko Pantić, predstavnik Udruzenja Srba povratnika u Mostaru, nakon Antidiskriminacijskog foruma, održanog u srijedu u Mostaru.

Istaknuo je da kada su u pitanju povratnici problemi su veliki i netko ih treba riješiti, jer kako kaže bez obzira što piše u ustavu i zakonu, napisano se ne provodi.

Nemnuna Mahić, predstavnica povratnika Bošnjaka u Općinu Ljubuški je istaknula kako je hitno potrebno nešto učiniti po pitanju povratnika u tu općinu, jer kako kaže, od početka povratka posljednjih 14 godina, nije se odmaklo dalje od početka

''Zakoni koji su dobro napisani se ne provode i nema načina da se utječe da se realiziraju. Zapošljavanje povratnika je teško, gotovo nemoguće. Nitko ne poštuje zakon, svatko uvjetuje svojim zakonima. A u Ljubuškom imamo situaciju da od 600 povratnika na prste možemo izbrojati osobe koje rade u javnim institucijama. A to su tri'', rekla je Mahić.

Bosna i Hercegovina je napravila progres u radu po pitanju diskriminacije, mišljenja je Diarmuid Cunniffe, pravni savjetnik za pitanja diskriminacije u Odjelu za ljudska prava Misije OESS-a u BiH. Kako je rekao usvajanje antidsikriminacijskog zakona 2009. godine je dodatak pravnom okviru u BiH i dobar signal nacionalnih napora da se pozabave pitanjima antidiskriminacije.

''Indirektna diskriminacija je neutralna mjera, politika i odredba zakona, koja na prvi pogled izgleda neproblematično, ali ima efekt neproporcionalno određene grupe ljudi. Za razliku od direktne diskriminacije ne diskriminira pojedinca, nego grupu. Primjenjivanje analize indirektne diskriminacije omogućuje nam da otkrijemo strukturalne probleme u društvu i temeljne uzroke tih problema. Zakon je značajan prvi korak ali neće uraditi sve po tom pitanju, moraju biti dodatak političkoj volji, kao i nepravnim mjerama koje bi pomogli zakonima na snazi'', objasnio je Cunniffe.

Diskriminacija je prepoznata kao opasna pojava koja je prisutna u raznim oblastima života u državi ali je praksa pokazala, da postoji još mnogo poteškoća u procesu uklanjanja diskriminacije, kaže Amra Kazić, savjetnica u Uredu ombudsmena za ljudska prava BiH.

''Građani su nedovoljno informirani o diskriminaciji, kome se obratiti za pomoć, u kojim roditeljima, kakve su kazne i kakva je satisfakcija za žrtvu. Građani su nedovoljno ohrabreni da prijave diskriminaciju. Te procedure puno traju, skupi su troškovi pred sudom, a nedostaje i sudska praksa'', glavni su problemi koje je navela Kazić.

Svrha foruma je da kroz interaktivan pristup pobliže upoznati sudionike sa specifičnim odredbama Zakona o zabrani diskriminacije i mogućnostima koje nudi u suzbijanju njenih neizravnih formi.

Predstavnici Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije iz Ureda ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine predstavili su pregled najzastupljenijih formi neizravne diskriminacije zabilježenih u našoj zemlji.

''Cilj ovog foruma je da pokušamo zajedno razmjenom iskustava dobiti saznanja kako identificirati diskriminaciju , kakve su realne mogućnosti za postunje, kome se u određenim situacijama obratiti za pomoć in a koncu kako sa sviim sudionicima skupa pronaći mehanizme za zajedničko djelovanje'', pojasnila je Kazić