Smanjeno negiranje genocida u BiH u prethodna dva mjeseca

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari je u prethodna dva mjeseca, od 28. srpnja ove godine, kada su izmjene Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje negiranje genocida stupile na snagu, zabilježio 133 slučaja relativiziranja i negiranja činjenica o genocidu počinjenom u srpnju 1995. godine.

''Dominantno to čine mediji u Republici Srbiji, tabloid poput Alo!, Kurir, Informer i drugi, a u Bosni i Hercegovini se takve vrste iskaza najčešće publikuju putem javnih servisa – Radio televizije Republike Srpske (RTRS) i Novinske agencije RS (SRNA)'', navode iz Memorijalnog centra, dodavši kako se negiranje genocida vrši manje eksplicitno i direktno u BiH.

Ovi podaci prikupljaju se u okviru godišnjeg Izvještaja negiranja genocida u BiH, koji Memorijalni centar objavljuje svakog srpnja.

U Izvještaju za 2021., prema podacima prikupljenim za razdoblje od svibnja 2020. do svibnja 2021. godine, zabilježeno je 230 negiranja u javnom, odnosno medijskom prostoru u Bosni i Hercegovini i regiji.

Iz Memorijalnog centra navode kako se u prethodna dva mjeseca nastavila praksa omalovažavanja dostojanstva žrtava i relativiziranja, koje se sada vrši sa nešto izmijenjenim frazama i porukama.

Pročitajte još

Dodik prekršio kazneni zakon BiH, radije bi u zatvor nego priznao genocid

''Mediji koriste fraze kao što je 'takozvani genocid', to je ponajviše zastupljeno'', kaže Edin Ikanović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Ikanović radi na prikupljanju podataka za Izvještaj o negiranju genocida, te navodi kako pojedine osobe iz Republike Srpske, poput Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, i Radovana Kovačevića, glasnogovornika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), bez ustručavanja negiraju genocid.

''Oni su bez ustručavanja negirali'', navodi Ikanović.

Prema podacima prikupljenim za izvještaj Memorijalnog centra za prethodna dva mjeseca, genocid su, između ostalih, negirali i Aleksandar Vulin, Miodrag Linta, Srđa Trifković, Saša Radulović, Emilo Labudović, Dragomir Anđelković, Vladislav Jovanović, Jovan Vučurović, Milisav Paić, Bojan Bilbija, Marko Kovačević, Vladimir Đukanović, Predrag Raić, Miloš Jovanović, Zoran Ćirjaković, Branko Lukić, Mihailo Medenica, Mitar Kovač, Andrija Mandić, Nebojša Krstić, Ognjen Karanović, Ilija Petrović, Brano Radun, Gideon Greif, Markus Goldbach.

Kako navodi Ikanović, Srđa Trifković je, pozivajući se na saopćenje Memorijalnog centra i osvrćući se na zabranu ulaska pojedinih građana Srbije u BiH, u jutarnjem programu televizije Happy negirao genocid.

Iz Memorijalnog centra zaključuju kako su izmjene Kaznenog zakona BiH sada dale rezultat, pojasnivši kako je broj negiranja u pojedinim medijima poput RTRS-a i Glasa Srpske znatno manji.

Iz ovog Centra pak pozivaju visoke dužnosnike, analitičare i javnost da se, umjesto nepravilnog termina ''Zakon o zabrani negiranja genocida'', poziva na važeći Kazneni zakon Bosne i Hercegovine.

''Izmjene koje je donio visoki predstavnik Valentin Inzko ne obuhvataju samo negiranje genocida, već njegovu relativizaciju i minimiziranje, zatim, obuhvataju i druge utvrđene zločine protiv čovječnosti, i konačno predviđaju sankcije i za druge radnje poput dodjele naziva ulica i drugih javnih objekata po presuđenim ratnim zločinima'', navode iz Memorijalnog centra upozoravajući da je ''ključna govornica'' za negiranje genocida Beograd.

Podatke o negiranju genocida će, kako navode iz Centra, proslijediti Tužiteljstvu BiH.