Tužiteljstvo BiH još uvijek bez optužnica za negiranje genocida: Oprez ili manjak volje

Prije više od mjesec dana na snagu su stupile izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, ali Državno tužiteljstvo uprkos brojnim prijavama još nije podiglo niti jednu optužnicu. Dok jedni smatraju da Tužiteljstvo BiH treba vrijeme za istrage, drugi su stava da efikasnost u istrazi za negiranje genocida ovisi od volje, a ne prava.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovine Valentin Inzko krajem srpnja je nametnuo izmjene i dopune Kaznenog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Pravna stručnjakinja Lejla Gačanica kaže da će provedba ovih zakonskih odredbi pokazati žrtvama da njihovo stradanje više ne može biti stvar jednostranih interpretacija i zloupotreba.

Uvođenje reda

“Ovo je posebno važno u kontekstu sporih i dosta fragmentiranih reparacija, izostanka javnih isprika i preuzimanja pojedinačne odgovornosti, odnosno opće teške pozicije žrtava u našem društvu”, mišljenja je Gačanica, za koju su nametnute izmjene i dopune način da se uvede malo reda u javni prostor koji je dosada bio ispunjen kontinuiranim opravdavanjem i veličanjem ratnih zločina i zločinaca.

Docentica na Katedri za pravnu povijest i komparativno pravo Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ehlimana Memišević smatra kako je neophodno da se počne kažnjavati poricanje genocida, kako ove izmjene i dopune ne bi ostale na razine zakonskih propisa bez “prava u stvarnosti”.

“Sada ključnu ulogu imaju Tužiteljstvo i Sud Bosne i Hercegovine u primjeni zakona. Kaznenim gonjenjem osoba koje poriču genocid sigurno bi se pokazala opredijeljenost Tužiteljstva BiH za implementiranjem odluke o dopuni Kaznenog zakona, odnosno poštivanje zakona i zasigurno bi utjecalo na smanjenje poricanja”, kaže Memišević.

Kazne

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.

Prema ovim izmjenama i dopunama, onaj tko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se potiče na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Ovim izmjenama će onaj tko javno potiče na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Nekoliko dana nakon što su dopune i izmjene Kaznenenog zakona BiH stupile na snagu iz Tužiteljstva BiH je krajem srpnja priopćeno da su zaprimili 29 prijava za negiranje genocida i formirali više predmeta, ali više od mjesec kasnije nije podignuta niti jedna optužnica.

Memišević podsjeća da do sada niko nije odgovarao ni po izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Federacije BiH koje se odnose na javno poricanje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda. Podsjeća da je za djelo poticanja na “narodu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost” po ovom Zakonu također propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Teško uspostavljanje prakse i izazovi

Odvjetnica Mirna Avdibegović smatra da je rok od mjesec dana malo vremena da se može provesti adekvatna i temeljita istraga.

“Tužitelji moraju preuzeti sve neophodne radnje u cilju procesuiranja tih kaznenih djela, ali isto tako Tužiteljstvo mora imati određen vremenski period za provođenje istrage”, kaže Avdibegović.

S druge strane odvjetnik Senad Pizović mišljenja je da ne treba previše vremena za istragu za negiranje genocida, jer su počinitelji poznati, a dokazi jasni i svima dostupni.

“Treba dati mogućnost toj osobi da se izjasni, da se sasluša osumnjičeni, onda slijedi podizanje optužnice. Sada je samo pitanje koliko ima volje da se to uradi na efikasan način i sankcionira, ali to je već drugo pitanje koje nema veze s pravom”, kaže Pizović.

Bivši predsjednik VSTV-a i sudac Suda BiH Branko Perić smatra da će teško biti uspostavljena sudska praksa kažnjavanja negiranja genocida i ratnih zločina. Da bi postojalo kazneno djelo, prema odredbama Kaznenog zakona BiH, potrebno je dokazati u kojem kontekstu se negiranje dogodilo i je li izrečeno svjesno pred većim brojem ljudi.

Prema mišljenju Gačanice, za sami postupak bi bilo bolje da formulacija kaznenog djela negiranja nije kondiciono postavljena, odnosno da negiranje nije zabranjeno samo ako je usmjereno prema grupi ili članu grupe i da je usmjereno na poticanje nasilja ili mržnje.

“Ovo vjerojatno hoće zahtijevati više u dokaznom postupku, jer nije dovoljno dokazati da je netko negirao već i da je to sadržavalo namjeru/poticanje mržnje i nasilja. No ovakva formulacija postoji u brojnim zemljama Europske unije i bez obzira na pravne izazove nije nemoguće provesti postupak dokazivanja”, kaže Gačanica i dodaje da je potpuno svejedno da li je ovakva odredba u Kaznenom zakonu ili zasebnom zakonu, sve dok se primjenjuje.

“Za veličanje, primjera radi, ne postoji ova vrsta uvjetovanosti – svako veličanje je kazneno djelo. Tu Tužiteljstvo nema komplikacija za dokazivanje, pitanje je pak da li će biti postupaka”, kaže Gačanica.

Prijave protiv Milorada Dodika

Nekoliko kaznenih prijava do sada je prema priopćenju Tužiteljstva BiH podnijeto protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je u medijima izjavio da se neće odazvati pozivu za saslušanje.

Iz Tužiteljstva BiH nisu potvrdili da li mu je upućen poziv za saslušanje, a prema Zakonu o kaznenom postupku BiH svatko tko dobije poziv, bilo da je osumnjičen ili svjedok, mora se odazvati.

Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Behaija Krnjić govori da su se odredbe Kaznenog zakona BiH trebale počete primjenjivati u zakonskom roku.

“Milorad Dodik je na visokoj funkciji, njegova odgovornost za negiranje genocida je veća, kao i visina propisanih sankcija, jer je svjesniji posljedica onoga što govori. U nekoj normalnoj državi bi vođenje istrage i kažnjavanje jedne takve osobe sigurno proizvelo kod dužnosnika na nižim razinama ili običnih građana svijest o tome da je to kažnjivo djelo i da se s time prestane”, kaže za BIRN BiH tužitelj Krnjić, koji smatra i da je Tužiteljstvo BiH po službenoj dužnosti do sada moglo donijeti odluku o provođenju istrage i podizanju nekoliko kaznenih prijava zbog negiranja genocida.

U ovom slučaju, prema Krnjiću, ukoliko se Dodik ne bi pojavio na saslušanju slijedi mu poziv, nakon toga naredba o prinudnom dovođenju od strane Državne agencije za istrage i zaštitu ili nekog drugog organa kojeg odredi Tužiteljstvo BiH.

Sudac Perić smatra kako bi se negiranje genocida i ratnih zločina smanjilo kada bi bili sankcionirani nsoitelji javnih funkcija i političari.

“Politika procesuiranja treba da ide u tom pravcu. Ako krene obrnuto to će biti tragikomično, nema ništa do toga. Mržnju i netrpeljivost proizvode ljudi na visokim funkcijama i njih treba u tome zaustaviti”, zaključuje Perić.