Slijedeća pandemija bi mogla biti puno smrtonosnija, zbog lijekova koji više ne djeluju

 Mikroorganizmi su sve otporniji na lijekove i taj bi problem mogao postati izvor nove pandemije, s ozbiljnim implikacijama po zdravlje ljudi, poljoprivredno-prehrambene sustave i gospodarstvo, upozorila je agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.

Mikroorganizmi su sve otporniji na lijekove a proces ubrzava sve raširenija upotreba sredstava za njihovo uništenje kod ljudi, životinja i poljoprivrednih kultura, istaknuo je FAO u povodu Svjetskog tjedna svijesti o zaraznim bolestima koji se obilježava od 18. do 24. studenoga.

Najmanje 700 tisuća ljudi godišnje umre od zaraznih bolesti dišnih puteva, mokraćnog sustava i spolno prenosivih bolesti, koje je zbog otpornosti uzročnika na lijekove sve teže liječiti, podsjeća agencija Ujedinjenih naroda.

Otpornost na lijekove sve je prisutnija i u poljoprivredno-prehrambenim sustavima i prijeti globalnoj sigurnosti hrane, ustvrdio je FAO.

"Širom svijeta ljudi, životinje i biljke već umiru od infekcija koje se ne mogu liječiti čak ni najjačim antimikrobnim lijekovima", naglašavaju.

"Ako se problem otpornosti mikroorganizama na lijekove ne riješi, sljedeća pandemija s kojom ćemo se sučeliti mogla bi biti bakterijska i puno smrtonosnija, zbog lijekova koji više ne djeluju", kazala je zamjenica glavnog direktora FAO-a Maria Helena Semedo.

Otpornost mikroorganizama na lijekove spada među globalne prijetnje, potencijalno opasnije od koronavirusa, zaključuju u FAO-u.

Čista voda, dobra hrana

Prehrambeni i poljoprivredni sektor imaju ključnu ulogu u rješenju tog problema jer se u mnogim dijelovima svijeta protumikrobna sredstva puno više koriste u uzgoju životinja nego u zaštiti ljudskog zdravlja.

Proces pojačava snažan rast potražnje za hranom zbog sve brojnije ljudske populacije, a znanstvenici ne mogu držati tempo i istom brzinom osmišljavati nove lijekove, pa su u opasnosti globalni sustav prehrane, sigurnost hrane, zdravstveni sustavi i gospodarstvo, naglašava FAO.

Agencija će zato 23. studenoga oformiti tim stručnjaka, uključujući poljoprivrednike, veterinare, epidemiologe i znanstvenike koji će tražiti rješenja u poljoprivrednom sektoru i politici, usmjerena na primjereniju uporabu protumikrobnih sredstava i učinkovito sprečavanje bolesti.

U međuvremenu sugeriraju poljoprivrednicima i akterima u prehrambenom lancu da temeljito peru ruke, odjeću i obuću i radne površine prije i nakon kontakta sa životinjama i proizvodima. Moraju također voditi računa o zdravlju životinja koje bi trebale živjeti bez stresa.

Važna je i čista voda i dobra hrana za životinje, koju treba držati na suhom i zaštititi je od glodavaca, ptica, buba i drugih životinja koje mogu prenositi bakterije.

Pouka covida

U FAO-u naglašavaju i da bi upotreba pesticida trebala biti zadnje rješenje, kada se iscrpe sva druga.

Potrošačima preporučuju da dobro termički obrade hranu i da je ne podgrijavaju. Temperatura u hladnjacima i u transportu mora biti na odgovarajuće niskoj razini, posebice kada se radi o sirovom mesu.

Od političara FAO traži da borbu protiv otpornih mikroorganizama proglase prioritetom i da hitno definiraju mjere rješavanja tog problema, u suradnji sa svim zainteresiranim akterima, kako bi strategije i zakoni bili što učinkovitiji.

FAO-va inicijativa uključuje i Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja (OIE) i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) koje bi trebale pomoći zemljama u suzbijanju otpornih sojeva mikroorganizama, ciljajući na jedinstveni pristup problemu.

"Covid 19 pokazao nam je da zdravlje ljudi, životinja i okoliša nikada u povijesti nije bilo tako tijesno isprepleteno kao što je danas", naglašavaju u FAO-u.