Školovanje uz rad u državnim institucijama, iz proračuna potrošeno 98.881 KM

U razdoblju od 2006. do 2010. godine je iz državnog proračuna potrošeno 98.881 KM kako bi institucije platile dodatno srednjoškolsko i visoko obrazovanje djelatnicima, te tečajeve engleskog jezika i drugu obuku. Ovo su podaci koje je poslanik Doma naroda državnog parlamenta Mehmed Bradarić dobio kroz poslaničko pitanje o plaćanju školovanja zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine (BiH).

Prema do sada prikupljenim podacima iz osam institucija, novac je potrošen na edukaciju 61 namještenika ili državnog službenika u: Konkurencijskom vijeću BiH, Ministarstvu sigurnosti BiH, Regulatornoj agencija za komunikacije (RAK) BiH, Agenciji za javne nabavke BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Ustavni sud je platio troškove polaganja pravosudnog ispita za deset stručnih suradnika, „od kojih su tri, u međuvremenu, imenovani za pravne savjetnike sudaca Ustavnog suda BiH, dok je jedan raspoređen na poslove šefa Administrativno-pravnog odjeljenja“, navedeno je u dopisu iz ove institucije.

U dopisu se ne navode plaćeni iznos i imena djelatnika kojima je ispit plaćen. U Tužiteljstvu BiH i Agenciji za antidoping kontrolu nije bilo troškova po tom osnovu.

Najviše novca je potrošeno na ime školovanja Sulejmana Velića, tadašnjeg šefa Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije u VSTV-u, kojem je na ime troškova studiranja na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu (Menadžment i informacijskii sustavi) isplaćeno 8.500 KM u 2008. godini. Veliću je 1. srpnja 2012. godine prestao radni odnos u ovoj instituciji, dobrovoljnim istupanjem iz službe. Najmanji iznos je dobio Adnan Popara, tehnički sekretar Konkurencijskog vijeća BiH, kojem je 2009. godine isplaćeno 130 KM, ali se ne navodi za kakvo obrazovanje.

Prema podacima iz Ministarstva sigurnosti BiH, Arnel Ćerimagić, stručni savjetnik za zaštitu lica i objekata, 2008. godine je dobio 1.090 KM na ime školovanja za III stupanj stručne spreme, odnosno za srednjoškolsko obrazovanje. Prema podacima koje je ovo ministarstvo ranije poslalo Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), Ćerimagić je od 14. svibnja do 23. prosinca 2007. godine bio angažiran po ugovoru na određeno vrijeme, na poziciji vozača ministra Tarika Sadovića, a od 24. prosinca 2007. do 25. lipnja 2009. godine po osnovu privremenog ugovora bio je angažiran na poslovima stručnog suradnika za graničnu sigurnost.

U Izjavi za CIN Ćerimagić tvrdi da on ima završen fakultet za kriminalistiku, a da je novac utrošen za kvalifikaciju KV vozača koja mu je bila potrebna da bi bio vozač ministru Sadoviću. „Oni su meni tražili. Vozio sam Sadovića. Rekli su mi: Moraš polagati! Da bi bio vozač, moraš polagati“, kaže Ćerimagić za CIN. Kaže da se kvalifikacija KV vozač dobiva u srednjoj prometnoj školi u Sarajevu.

Prema podacima iz RAK-a, Enisa Smajlagić, stručni suradnik za radioplaniranje u fiksnoj i mobilnoj službi, dobila je u 2006. godini za školovanje na ekonomskom fakultetu 2.000 KM. Iduće godine je po istoj osnovi dobila 500 KM. U izjavi za CIN Smajlagić kaže da to ne znači da je radila posao bez fakultetske diplome. „Imam ja još jednu diplomu sa Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci“, kaže Smajlagić za CIN. Kaže da joj ekonomija treba za posao. „I još uvijek sam na magisteriju, a firma je odavno prestala plaćati, tako da sam sama sebe nastavila financirati.“

Ministarstvo sigurnosti BiH je svojim prevodiocima plaćalo tečaj konsekutivnog i simultanog prevođenja u Udruženju mladih lingvista i prevoditelja BiH. Tečajeve vrijedne ukupno 3.000 KM u 2008. godini pohađale su: Amra Isović-Operta, Tatjana Trikić i Nadina Hadžić, angažirane u ovoj instituciji na pozicijama stručnog savjetnika-prevodioca u kabinetu sekretara i ministra.

Iako u sistematizaciji radnih mjesta Agencije za javne nabavke BiH stoji da pomoćnik direktora, uz ostale kvalifikacije, mora poznavati engleski jezik, ova institucija je u razdoblju od 2007. do 2009. godine pomoćnicima direktora: Dragani Ribić, Sanji Ćubela i Admiru Ćebiću plaćala tečajeve engleskog jezika, u ukupnom iznosu od 1.829 KM.

U Zakonu o državnoj službi BiH navedeno je da državni službenik ima pravo na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju, u cilju napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge načine. Međutim, revizori su u nekim izvještajima upozorili da treba „razlikovati stjecanje zvanja od redovnih edukacija u struci nakon stečenog zvanja“ te da se potreba za određenom kvalificiranom radnom snagom treba zadovoljiti putem javnog natječaja, a službenici i namještenici moraju imati zadovoljavajuću stručnu spremu za obavljanje poslova za koje su angažirani.

U izjavi za CIN Mehmed Bradarić kaže da nije uredu da se rukovodećim službenicima plaćaju magisteriji i doktorati, dok brojni studenti ne mogu platiti sebi redovno obrazovanje. „Svrha ovog i jeste da se spriječi. Tko se hoće, brate, školovati, izvoli, imaš dobru plaću - plati i školuj se“, kaže Bradarić.

Prema podacima iz Izvještaja o izvršenju državnog proračuna za prvih šest mjeseci tekuće godine, prosječan broj zaposlenih u državnim institucijama iznosi 22.006 zaposlenika. Samo po osnovu brutoplaća i naknada te naknada troškova zaposlenih u spomenutom periodu potrošeno je 314.905.094. KM, dok su ukupni rashodi institucija BiH u prvoj polovini ove godine iznosili 401.469.321 KM.