Pravna stručnjakinja i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt upozorava kako međunarodni pravni poredak prolazi kroz ozbiljnu krizu te da Ujedinjeni narodi sve više gube utjecaj u rješavanju globalnih sukoba i političkih kriza.
"Međunarodno pravo počiva na Povelji UN-a, na pravilima uspostavljenima nakon Drugog svjetskog rata i tako je bilo sve do danas. Čini mi se da je pravni poredak ozbiljno napuknuo i da se počinje urušavati. Nepovredivost granica i pravo naroda na samoodređenje pravne su norme koje svaka država mora poštovati ako želi biti članica UN-a", istaknula je Škare Ožbolt u emisiji Briefing.
Upozorila je kako se glas UN-a posljednjih godina rijetko čuje, uključujući i situacije u Izraelu i Palestini, dok oko Venezuele, kaže, vlada gotovo potpuna tišina.
"Maduro je prototip latinoameričkog diktatora. Drži narod u siromaštvu iako zemlja obiluje naftom. Za njim nitko ne plače. No započela je bitka za energetske izvore", kaže Škare Ožbolt.
Podsjetila je kako je Međunarodni kazneni sud imao Madura na dnevnom redu zbog obračuna s političkim protivnicima, ali da optužnica nikada nije podignuta.
"Sjedinjene Američke Države su ga oteli i uhitile te srušile imunitet i legitimitet funkcije predsjednika države, kojeg se ne može oteti i odvesti pred sud druge države. Amerikanci ga ionako nisu priznali kao predsjednika, već ga tretiraju kao kriminalca. Čini mi se da je već dogovoren prijelazni razdoblje i da se stanje u Venezueli normalizira. SAD nije srušio vlast, već je oteo predsjednika i njegovu suprugu. Nakon vrlo oštre izjave nove predsjednice, koja je bila bliska Maduru, njezine su izjave sada sve blaže i već se potpisuju prvi sporazumi vezani uz naftu", pojasnila je.
Govoreći o globalnoj strategiji SAD-a, Škare Ožbolt naglašava kako Donald Trump jasno poručuje da je zapadna hemisfera američko dvorište te da ni Kina, ni Rusija, ni bilo koja treća sila ondje nemaju što tražiti.
"Međunarodni poredak sve više nalikuje onome prije Drugog svjetskog rata, kada je sila bila važnija od prava. UN sve više ostaje bez stvarne moći i sve više podsjeća na sudbinu Lige naroda. To je zastrašujuće", upozorava.
Posebno ističe strateški značaj Grenlanda i energetskih izvora u Venezueli.
"Grenland je vrh svijeta. Tko ga kontrolira, ima kontrolu nad naoružanjem, prometnim pravcima i resursima. SAD ondje već ima vojnu bazu i sporazume o korištenju resursa. Što onda zapravo želi? Mislim da će se SAD-u popuštati do određene granice, ali da se ona ipak neće prijeći jer bi posljedice bile iznimno ozbiljne", smatra Škare Ožbolt.
Na kraju je upozorila i na dvostruke standarde velikih sila prema manjim državama.
"Što bi se dogodilo da je Hrvatska rekla da će kupiti Neum? Hrvatska bi dobila takve sankcije da se od njih ne bi oporavila do danas. Ono što je velikima dopušteno, malima nije. A Danska je mala država. Koliko je ona uopće bitna? To su primjeri kada veliki nešto traže, a mali se opiru. Pitanje je i kako se Europska unija postavlja u zaštiti svojih članica te može li se uopće oduprijeti SAD-u, o kojem ovisi energetski, vojno i informatički", zaključila je Škare Ožbolt.
