Američki dužnosnici razmatrali su mogućnost isplate jednokratnih novčanih iznosa stanovnicima Grenlanda u sklopu nastojanja da ih se potakne na odvajanje od Danske i eventualno priključenje Sjedinjenim Američkim Državama, doznaje Reuters od četiri izvora upoznata s razgovorima.
Iako točan iznos i model isplate još nisu definirani, u raspravama su se, prema navodima izvora, spominjali iznosi od 10.000 do čak 100.000 dolara po osobi. Riječ je o internim razmatranjima u kojima sudjeluju i savjetnici Bijele kuće, a izvori su govorili pod uvjetom anonimnosti.
Ideja o izravnim isplatama Grenlanđanima jedan je od mogućih scenarija kako bi SAD pokušao "kupiti" otok s oko 57.000 stanovnika, unatoč jasnim porukama vlasti u Kopenhagenu i Nuuku da Grenland nije na prodaju. Taj pristup dio je šireg spektra opcija o kojima se raspravlja u Bijeloj kući, uključujući i potencijalnu uporabu vojne sile, iako takve ideje nose rizik da budu shvaćene kao ponižavajuće i krajnje transakcijske prema društvu koje već desetljećima raspravlja o vlastitoj neovisnosti i ekonomskoj ovisnosti o Danskoj.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen reagirao je oštro, poručivši u objavi na Facebooku da je „dosta fantazija o aneksiji“, nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno izjavio kako SAD mora preuzeti Grenland.
Europski čelnici stali su na stranu Danske, naglasivši da samo Grenland i Danska mogu odlučivati o svojim međusobnim odnosima. Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska u zajedničkoj su izjavi istaknule kako su takve odluke isključivo stvar tih dviju strana, podsjetivši pritom da su SAD i Danska saveznice unutar NATO-a.
Bijela kuća nije izravno komentirala navode o mogućim isplatama, već je Reuters uputila na ranije izjave glasnogovornice Karoline Leavitt i državnog tajnika Marca Rubija. Leavitt je potvrdila da administracija razmatra kako bi "potencijalna kupnja" Grenlanda mogla izgledati, dok je Rubio najavio razgovore s danskim kolegom u Washingtonu.
Trump već godinama tvrdi da je Grenland od ključne važnosti za nacionalnu sigurnost SAD-a, ponajprije zbog bogatstva mineralnih resursa i strateškog položaja. Prema izvorima, rasprave o načinima preuzimanja Grenlanda intenzivirale su se posljednjih dana, osobito nakon nedavne američke operacije u kojoj je zarobljen venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro, što je, kako navode, dodatno ohrabrilo dio Trumpovih savjetnika.
Jedna od opcija o kojoj se razmišlja jest i sklapanje sporazuma o slobodnoj asocijaciji, kakve SAD već ima s nekoliko pacifičkih otočnih država. Takvi sporazumi podrazumijevaju američku financijsku i sigurnosnu potporu, uz slobodno djelovanje američke vojske i povlaštenu trgovinu. No, za takav bi scenarij Grenland najprije morao steći neovisnost od Danske.
Iako većina Grenlanđana prema anketama podupire neovisnost, strah od gospodarskih posljedica i dalje koči političke korake u tom smjeru. Istodobno, istraživanja pokazuju da većina stanovnika Grenlanda, iako otvorena prema odvajanju od Danske, ne želi postati dio Sjedinjenih Američkih Država.
