Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Hrvatske u izvješću za 2020./21. ističe da je Hrvatska sigurna i stabilna demokracija no i upozorava na rastući ekstremizam i radikalizam dodatno potaknut pandemijom covida-19, prenosi N1.

Ravnatelj Agencije Daniel Markić napisao je u uvodu da svjedočimo najvećoj pandemiji u modernoj povijesti koja je uzrokovala nezabilježene poremećaje u svakodnevnom životu i nanijela ogromne štete globalnom gospodarstvu.

Pandemija je dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja.

Talibani su unatoč 20 godina međunarodnih napora u demokratizaciji tamošnjeg društva zavladali Afganistanom.

SOA je pratila i kako svijetom sve više dominiraju procesi geopolitičkih preslagivanja i nadmetanja, a jačaju ambicije gospodarskih, političkih i vrijednosnih izazivača liberalnim demokracijama u međunarodnom poretku.

Istodobno, klimatske promjene sve više pokazuju svoje posljedice, pokazalo je sedmo po redu izvješće koje je postalo izvrstan alat kojim SOA može pratiti u kakvom promjenjivom i dinamičnom svijetu sigurnosti živimo.

U jugoistočnom susjedstvu aktivni su nezapadni akteri

Izvješće ukazuje da su u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu aktivni nezapadni akteri, a reforme za dostizanje europskih standarda sporo napreduju.

Zaključuje se da je Zapadni Balkan i dalje opterećen nedovršenim stabilizacijskim procesima i neriješenim međudržavnim i međunacionalnim pitanjima, uz teškoće vezane uz iskazanu namjeru za europskim integracijama zbog nedovoljne provedbe reformi.

Nepovoljni politički i gospodarski uvjeti stvaraju podlogu za jačanje radikalnih i ekstremnih tendencija, kao i društvenih rascjepa u tim krhkim društvima, dok društvene i međunacionalne tenzije mogu dovesti do međusobnih napetosti i incidenata, posebice u sredinama u kojima postoje neriješeni međunacionalni odnosi.

Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja BiH.

Nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.

Promoviranje “srpskog svijeta” dodatno destabilizira osjetljive odnose

U regionalnom kontekstu, pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju koncept “srpskog svijeta” kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Europe u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda.

Promoviranje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Europe, posebice prema BiH i Crnoj Gori.

Organizirani kriminal u ovom dijelu Europe je prema izvješću dodatno osnažen međusobnim vezama i širenjem nezakonitih poslova dok krizna žarišta poput Sirije i Libije još od prvog javnog izvješća predstavljaju izvorišta nestabilnosti i prijetnji.

Kibernetičke tehnologije omogućile su provođenje velikih kibernetičkih napada u cilju krađe državnih i industrijskih podataka; nezakonite migracije doživjele su ogromni rast na jugoistoku Europe preko kojeg su prošle stotine tisuća migranata.

Hrvatska zadnjih godina bila cilj više desetaka državno sponzoriranih kibernetičkih napada

SOA upozorava da su državno sponzorirani kibernetički napadi sve su zastupljeniji u špijunaži a organiziraju ih nalogodavci iz pojedinih država pri čemu koriste različite organizirane aktere za provođenje napada.

Ti napadi usmjereni su prema pažljivo odabranim ciljevima, koji su prethodno dobro proučeni, a izvršavaju ih državno sponzorirane kibernetičke APT (Advanced Persistent Threat) grupe koje su usko povezane sa sigurnosno-obavještajnim sustavima pojedinih država. Ovakvi kibernetički napadi u prvom redu ciljaju države članice EU-a i NATO-a.