Sazvana sjednica NSRS-a o reviziji presude, bošnjaci je smatraju pritiskom

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (RS) na kojoj će se razmatrati Informacija o zahtjevu za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije, zakazana je za sutra u Banja Luci.

U Informaciji se navodi da Predsjedništvo BiH "nije nikada razmatralo pitanje pokretanja revizije po tužbi BiH protiv Srbije niti su se članovi ovog tijela o tome odredili u smislu donošenja odluke“, javlja Fena.

Izvanustavno djelovanje

''Imajući u vidu sve gore navedeno, smatramo da nisu ispunjeni materijalni, niti formalni uvjeti za podnošenje zahtjeva za reviziju i da u postupku pred Međunarodnim sudom pravde ne postoji aktivna legitimacija za ovakvu procesnu radnju. Svako eventualno nastupanje pravnog zastupnika BiH pred Sudom u Haagu bez odgovarajuće odluke Predsjedništva BiH nije pravno valjano i predstavlja akt izvanustavnog djelovanja i lažno predstavljanje te osobe'', navodi se u Informaciji koja će biti predmet sutrašnje posebne sjednice.

Izaslanicima će se, kako se očekuje, obratiti predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Srpski predstavnici vlasti su najavili da očekuju da se na tom posebnom zasjedanju zauzme stav i o načinu budućeg djelovanja predstavnika RS-a u bh.institucijama.

Tvrde da su bošnjački lideri podnošenjem "nelegitimnog i izvaninstitucionalnog zahtjeva za reviziju presude izazvali najveću krizu u BiH nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma''.

S druge strane bošnjački dužnosnici smatraju da ne stoje ovakve tvrdnje te da je reakcija srpske strane pretjerana te da ratne žrtve zaslužuju pravdu.

Na najavu sjednice se osvrnuo klub izaslanika Koalicije "Domovina'', navodeći kako ne podržavaju najavljeno posebno zajedanje Narodne skupštine Republike Srpske (RS), jer smatraju da je to još jedan udar na državu BiH, negiranje stradanja Bošnjaka i miješanje u pravna pitanja.

Sjednica je politički pritisak

Izaslanik te koalicije Nedim Čivić (SDA) rekao je danas Feni da nije bilo potrebe za sazivanje te, kao i nekih ranijih posebnih sjednica, koje su, kako ističe, jedan vid političkog pritiska na državu BiH, te da se o pravnom pitanju ne treba raspravljati.

Dodao je da će sjednici nazočiti samo u jednom njenom dijelu kako bi iznijeli svoje stavove, a potom će napustiti skupštinsku salu.

''Pretpostavljavam da će se sutra tijekom cijelog dana osporavati presude najvećih međunarodnih pravnih institucija i presuđeni genocid nad Bošnjacima u BiH. Mi kao predstavnici bošnjačkog naroda ne možemo slušati neistine, laži, frustracije, prijetnje, srbovanje i osporavanje druga dva naroda u tom bh.entitetu'', ukazao je Čivić.

Na to ukazuje, dodao je, i tendenciozno pripremljen radni materijal za sutrašnju raspravu.

''U tom dokumentu selektivno su izneseni određeni dijelovi ranije presude Međunarodnog suda pravde u Haagu. Ne govori se o tome da je Vojska i dio policije RS-a počinili genocid u Srebrenici, a nije ni navedeno da je Srbija odgovorna za ne sprječavanje genocida...Strašno je da, nakon toliko godina od počinjenog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici nema spremnosti da se prihvati ta činjenica'', ukazao je poslanik Koalicije 'Domovina'.

Skupština skreće pozornost

Pitanje je, ističe Čivić, bi li danas došlo do revizije presude da se u Narodnoj skupštini RS-a nisu nagrađivali presuđeni ratni zločinci, i po njihovom imenu davali nazivi institucijama u obrazovnom sustavu, da se donijela deklaracija i u parlamentu RS i Srbije o osudi negiranja geocida, da su se zakoni u tom bh.entitetu uskladili s presudama Međunarodnog suda pravde u Haagu, da se nisu diskriminirali Bošnjaci i Hrvati u RS-u...

''Da se tako postupilo vjerojatno danas ne bi bilo pokrenuto pitanje revizije presude. Međutim, jasno je da režim u RS-u i Srbiji nažalost i danas nije spreman da prihvati istinu i na toj osnovi i pravdi gradi povjerenje i suživot na ovim prostorima'', ukazao je Čivić.

Uvjeren je i da je u Narodnoj skupštini RS-a zatražena raspravo o reviziji presude kako bi se skrenula pozornost sa životnih pitanja važnih za građane, poput ekonomije, obveza prema zdravstvenim radnicima, policiji, poticajima ratarima i drugih obaveza, koje treba da izvršava Vlada i parlament RS-a.