Saga oko ukidanja Mesićeva ureda se nastavlja

Prijedlog Vlade o ukidanju ureda bivšeg predsjednika od 1. svibnja nije u utorak dobio potrebnu potporu saborskog Odbora za Ustav, budući da su četiri člana Odbora bila za taj prijedlog, a četiri protiv.

Zastupnicima bez razlike smeta obrazloženje Vlade da se ured ukida zbog uštede, odnosno zbog "trenutnih gospodarskih uvjeta".

HDZ-ov Davorin Mlakar podsjetio je da je njegova stranka još kod posljednjih izmjena zakona 2013. godine, kada je utvrđeno da Stjepan Mesić svoja prava može koristiti doživotno, a ostali bivši predsjednici tek na rok od pet godina, upozoravala da je zakon suprotan Ustavu. Smatra da bi svi bivši predsjednici trebali imati ista prava.

„Moramo odlučiti i kakvu poruku šaljemo svijetu s tim uredom, odnosno kako da ga doživljavaju. Najlošije ovdje je obrazloženje odluke, jer bivši predsjednik je svoja prava ostvarivao temeljem zakona, pa s obzirom na praksu sudova, tu posebno mislim na Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava, uzimanje danih prava treba ići uz jasnije obrazloženje“, rekao je Mlakar.

Uvjeren je da bi ovako predložen zakon pao na testovima pred sudovima, što bi, kaže, bilo neprihvatljivo za dignitet i ugled države.

HNS-ova Vesna Pusić suglasna je da Hrvatska ne može imati dvije kategorije bivših predsjednika te da je obrazloženje za ukidanje ureda nedostatno.

„To su beznačajna sredstva, i moramo odlučiti želimo li imati tu instituciju ili ne. SAD, ali i neke druge svjetske države imaju institut bivšeg predsjednika i njegova uloga je promocija države. On je ipak osoba koja je izabrana s velikim legitimitetom i s malim ovlastima, i zato mi instituciju bivšeg predsjednika moramo imati u okviru nekog poštovanja prema vlastitom uređenju institucionalnosti“, kazala je Pusić te zaključila da treba zadržati tu funkciju i omogućiti minimalni standard rada, ali ujednačiti tretman prema svim bivšim predsjednicima.

SDP-ov Josip Leko rekao je da ne može poduprijeti ovaj prijedlog zakona jer smatra da njegov glavni motiv nije ušteda, a SDSS-ov Milorad Pupovac dodao je kako Mesić jedan od ključnih faktora političkog života države u posljednjih 25 godina, pa temeljem toga i zaslužuje imati poseban status u državi.

„Ušteda je takva da ne može opravdati ovu vrstu političkog poteza, a Mesić je doista nadprosječno aktivan u svojoj ulozi koja je u velikoj mjeri imala promotivno-gospodarske aktivnosti“, rekao je Pupovac i naglasio kako je vrlo važno da se izbjegne politička motiviranost zakona.

Odbor je jednoglasno odlučio i da se prijedlog Mosta i HSLS-a o drugačijem načinu obračunavanja sredstava za financiranje parlamentarnih stranaka umjesto u hitnoj proceduri raspravi u dva čitanja, a tijekom rasprave se pokazalo i da većina članova Odbora nije zadovoljna predloženim.

HSLS-ov Dario Hrebak objasnio je da zajedno s Mostom njegova stranka predlaže da stranke umjesto 0,05 posto ukupnih proračunskih rashoda, ubuduće dobivaju 0,075 posto ostvarenih poreznih prihoda.

"Tako se šalje poruka da stranke dobivaju više novca što više država troši i to se ne može logično objasniti, bolje da se dobivaju sredstva iz poreznih prihoda“, naveo je Hrebak te dodao kako se ne ide na smanjenje sredstava strankama, nego na zaustavljanje povećanja.

Izričito protiv predloženih izmjena bila je Vesna Pusić, koja smatra da je riječ o populističkom potezu koji je "ekstremno opasan" po budućnost stranaka te da se za "mizeran politički profit ide raditi velika politička šteta".

S tim je suglasan i Pupovac, koji drži da država treba strogo kontrolirati potrošnju sredstava koje stranke dobivaju, ali se boji da bi se predloženim zakonom stranke guralo u sivu zovu, jer bi se zbog smanjenih sredstava stranke trebale okretati prema onima koji imaju novac, koji ih tada lako mogu "kupiti".

HDZ-ov Dražen Bošnjaković pozdravlja promjenu formule za izračun novca za stranke, koju smatra poštenijom od sadašnje, a Orsat Miljenić (SDP) napominje da bi se slično moglo argumentirati da će stranke u Saboru sada izbjegavati smanjenje poreza kako ne bi ostale bez dijela prihoda.